Dio bošnjačke političke scene okupljen oko Željka Komšića i njegove stranke posljednjih dana intenzivno promovira ideju formiranja takozvane koncentracijske vlade nakon narednih izbora, vlade sastavljene isključivo od bošnjačkih političkih stranaka. Analitičari upozoravaju da je riječ o protuustavnom prijedlogu koji bi, u slučaju pokušaja realizacije, imao poguban učinak na već krhke međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini.
Historija pokazuje da su slični scenariji već viđeni na nivou Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH, a čak četiri puta i u Predsjedništvu BiH. Svaki od tih pokušaja rezultirao je potpunim urušavanjem odnosa između konstitutivnih naroda i produbljivanjem krize državnih institucija.
Politolozi sumnjaju u izvodljivost prijedloga
Politolog Marko Lucović ocjenjuje da je prijedlog o koncentracijskoj vladi tek predizborna floskula, bez realnih izgleda za provedbu.
Ova ideja je još jedna predizborna floskula. Činjenica je da se takvi prijedlozi ne mogu uspostaviti u realnosti, i to zato što su probošnjačke stranke koje on poziva na okup dosta podijeljene i imaju vlastite antagonizme, kazao je Lucović za RTV HB.
Slično razmišlja i novinar Danijal Hadžović, koji ukazuje na praktične prepreke poput ograničenog broja ministarskih pozicija u odnosu na broj stranaka koje bi navodno trebale učestvovati u takvoj koaliciji.
Mogla bi proći da Bošnjaci imaju dvije ili tri stranke. Vidimo da će desetak bošnjačkih stranaka biti parlamentarno. Broj ministarstava je ograničen i ne znam kako bi funkcionirala koalicija od deset stranaka, objasio je Hadžović.
Stara matrica mobilizacije birača
Prema mišljenju analitičara, cilj ovakvih političkih poteza nije stvarno formiranje funkcionalne vlasti, već mobilizacija bošnjačkog biračkog tijela kroz jačanje neprijateljstva prema hrvatskom narodu.
- Predstavljanje sebe kao žrtve postojećeg sistema
- Okrivljavanje Hrvata i Srba za probleme u funkcionisanju države
- Pozicioniranje kao jedinog spasitelja i pozivanje na bošnjačko jedinstvo
Lucović ističe da je riječ o staroj političkoj matrici koja se periodično koristi u predizbornim kampanjama.
Posljedice po međunacionalne odnose
Analitičari upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli izazvati suprotan efekat, dodatnu homogenizaciju hrvatskog i srpskog biračkog tijela, koje bi ovakve inicijative doživjelo kao direktnu prijetnju načelu konstitutivnosti naroda.
Hadžović objašnjava da bi slični procesi mogli biti pokrenuti i unutar hrvatskih i srpskih stranaka, što bi u konačnici svelo cjelokupnu političku scenu na tri strogo nacionalna fronta, bez ikakvog prostora za ideološko ili programsko raslojavanje.
Za stabilnost Bosne i Hercegovine ključno je, prema mišljenju analitičara, da svi konstitutivni narodi nesmetano biraju svoje legitimne političke predstavnike i ravnopravno učestvuju u kreiranju izvršne vlasti na svim nivoima upravljanja.
