Ideja o promjeni unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, konkretno o formiranju trećeg, hrvatskog entiteta, ponovno je izazvala burne reakcije u javnosti nakon skupa TradFest održanog u Zagrebu. Kolumnista Jurica Gudelj u tekstu objavljenom na portalu Dnevnik.ba iznio je stav da je tema trećeg entiteta legitimna i da njeno pokretanje ne predstavlja poziv na raspad države, već pokušaj primjene principa konstitutivnosti tri naroda.
U tekstu se podsjeća da ideja o podjeli BiH na tri konstitutivne jedinice nije nova. Već u martu 1992. godine Evropska zajednica je putem Carrington-Cutileirovog plana predložila podjelu na bošnjačku, srpsku i hrvatsku jedinicu, a taj plan su tada, prema navodima autora, načelno prihvatile sve tri strane, uključujući i Aliju Izetbegovića. Nakon njegovog propadanja, slijedio je Vance-Owenov plan iz 1993. godine, koji je predviđao deset provincija grupiranih u tri etničke cjeline. Konačno rješenje, Dejtonski mirovni sporazum, ipak je uspostavilo dva entiteta, uz entitetsku liniju koja je u velikoj mjeri pratila hrvatsko-bošnjačku liniju razgraničenja iz rata.
Reakcije bošnjačke javnosti
Prema navodima autora teksta, ponovno pokretanje teme trećeg entiteta izazvalo je snažnu reakciju u Sarajevu, uključujući predstavnike vodećih bošnjačkih stranaka, Islamsku zajednicu, akademsku zajednicu i medije. Autor tvrdi da su iz Sarajeva stigle poruke upozorenja i prijetnje, uz tvrdnje da bi formiranje trećeg entiteta bilo neustavno i da bi moglo dovesti do novih sukoba.
Tekst navodi da se "prijetnje ratom" upućuju građanima koji, prema autorovim riječima, mirnim putem traže promjenu postojećeg sistema.
U tekstu se posebno spominje i primjer kardinala Vinka Puljića, koji je, kako se navodi, tokom rata boravio u Sarajevu, a danas je, prema autorovim riječima, izložen kritikama zbog javnih izjava o funkcionisanju države.
Argumenti za i protiv promjene ustavnog uređenja
Autor teksta iznosi stav da Ustav BiH i Dejtonski sporazum ne zabranjuju promjenu unutrašnjeg uređenja države, te da postojanje dva entiteta ne isključuje mogućnost formiranja trećeg. S druge strane, kritičari ovakvih prijedloga, prema navodima iz teksta, smatraju da bi takva promjena narušila teritorijalni integritet i funkcionalnost države, kao i da bi produbila postojeće podjele.
U tekstu se dalje navodi da bi, prema mišljenju autora, koncept "građanske države", koji zagovaraju predstavnici SDA i drugi bošnjački politički akteri, u praksi mogao značiti ukidanje principa konstitutivnosti tri naroda, definisanog Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.
Šira geopolitička slika
Autor teksta zaključuje da se geopolitičke okolnosti u regiji mijenjaju, te da projekti kao što je Južna plinska interkonekcija mogu dodatno jačati poziciju Hrvatske po pitanju odnosa prema BiH. Tekst navodi da se država, prema autorovom mišljenju, nalazi na raskrižju, između povratka poštivanju ustavnih principa i daljnjeg urušavanja postojećeg političkog sistema.
Tema trećeg entiteta ostaje jedna od najosjetljivijih u političkom životu Bosne i Hercegovine, a rasprave pokrenute nakon skupa u Zagrebu ukazuju na to da će pitanje unutrašnjeg uređenja države i dalje biti predmet oštrih političkih podjela.
