U subotu, 10. oktobra, autobus s fudbalerima i stručnim štabom FK Famos iz Hrasnice sletio je s ceste na putu prema Goraždu. Prema saopćenju kluba, nekoliko članova ekipe je lakše povrijeđeno, a utakmica je odgođena. Nesreća je ponovo skrenula pažnju na stanje puteva koji povezuju Sarajevo i Goražde, dionice koje godinama prate problemi sa sigurnošću i infrastrukturom.
Od Sarajeva do Goražda vode tri pravca. Dva glavna velikim dijelom prolaze kroz Republiku Srpsku, gdje za ceste odgovara JP Putevi Republike Srpske, dok treći, planinska magistrala preko Grepka, prolazi kroz Federaciju pod nadležnošću Cesta FBiH.
Zatvorene dionice i privremeni mostovi
Najteže stanje je na pravcu preko Trnova. Početkom februara 2026. dionica je zatvorena zbog klizišta i oštećenih stubova mosta na Bistrici. Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović najavio je sanaciju vrijednu 2 do 2,5 miliona KM s rokom od 45 dana, kao i dodatnih 1,5 miliona KM za obaloutvrdu koja treba zaštititi temelje mosta.
Iako je od 15. maja dionicom ponovo omogućen prolazak lakšim vozilima, osam mjeseci nakon zatvaranja i dalje važi zabrana za vozila teža od 3,5 tone na potezu Dobro Polje-Miljevina. Teški saobraćaj je zato preusmjeren preko Ustiprače i Rogatice, gdje je most preko Prače kod Sastavaka bio u toliko lošem stanju da se preko njega vozilo jednom trakom, brzinom do 30 km/h, uz zabranu za vozila teža od 30 tona. Rekonstrukcija vrijedna nešto više od milion KM počela je u martu, a saobraćaj je trenutno preusmjeren na privremeni čelični most nosivosti do 50 tona.
Pravac preko Grepka, jedini koji ostaje u cijelosti u Federaciji, prolazi planinskom cestom preko prijevoja čija je posljednja makadamska dionica asfaltirana tek 2018. godine. Tokom zabrane kod Miljevine, ova ruta je preporučivana putničkim vozilima, ali nije ravnopravna zamjena za magistralu kojom treba da prolaze kamioni i autobusi.
Dvije smrti u kanjonu Bistrice
Dionica Dobro Polje-Miljevina, koja prolazi kroz usjeke i kratke tunele kanjona Bistrice, u manje od dvije godine odnijela je dva ljudska života zbog odrona stijena.
U novembru 2023. godine poginuo je Siniša Mitrović, 38-godišnji vozač kamiona iz Dervente, kada je stijenska masa pala na njegovo vozilo u tunelu i probila vjetrobran. Osnovni sud u Foči je u oktobru 2025. potvrdio optužnicu protiv JP Putevi RS i dvije odgovorne osobe zbog nesavjesnog nadzora i održavanja puteva od 2015. do 2023. godine.
U julu 2025. godine, kod Sijeračkih stijena blizu Miljevine, dio stijene obrušio se na automobil u kojem je bila Aida Softić, 33-godišnja doktorica Hitne pomoći Kantona Sarajevo. Poginula je na licu mjesta, dok je vozač povrijeđen. Republički saobraćajni inspektor nije utvrdio propuste upravitelja puta, a odron je pripisao karakteristikama terena. Okružno javno tužilaštvo u Trebinju u junu 2026. donijelo je naredbu o neprovođenju istrage.
Optužnica u slučaju Mitrović odnosi se na period do 2023. godine, dok se smrt doktorice Softić dogodila 2025, što djelimično objašnjava različit ishod dva postupka pokrenuta zbog sličnih okolnosti.
Tunel Hranjen: osam godina kašnjenja
Alternativa za sve tri postojeće rute trebala je biti brza cesta Prača-Goražde s tunelom Hranjen, projekat Federacije koji vode JP Autoceste FBiH. Prvi ugovor potpisan je u septembru 2018. godine, s rokom od 36 mjeseci, a tunel je trebao biti u funkciji već 2021. godine. Brza cesta bi skratila put sa 95,6 na oko 56 kilometara, odnosno s sat i po na oko 45 minuta vožnje.
Finansijske procjene su u međuvremenu drastično porasle. Dok je 2018. godine cijeli projekat procjenjivan na 190 miliona KM, u januaru 2024. zbir planskih procjena za sve četiri dionice iznosio je 402,5 miliona KM bez PDV-a, od čega 300 miliona samo za sam tunel. Prema podacima dostavljenim Parlamentu FBiH, do 31. oktobra 2025. godine potrošeno je 154.003.098 KM.
- Iskop glavne i servisne cijevi tunela završen je oko 65 posto (april 2026.)
- Sekundarna obloga na glavnoj cijevi izvedena je oko 40 posto
- Ostatak obloge, kolovoz i opremanje tunela još nisu ugovoreni
Izvršni direktor za projektovanje i građenje Autocesta FBiH Asmir Dževlan objasnio je da je problem nastao i u modelu ugovaranja, jer je tender 2018. godine raspisan samo za iskop, prema tada raspoloživom novcu, umjesto za cijeli projekat odjednom. Profesor Nedim Suljić s Univerziteta u Tuzli ocijenio je da početnih 80 miliona KM nije bilo dovoljno za obje cijevi tunela.
Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović, koji projekat godinama podržava, opisao je problem pristupa gradnji za Oslobođenje u augustu 2026. godine.
To nije projekat koji se radi tri mjeseca, pa tri stane.
Ko snosi odgovornost
Radovi po aktuelnom ugovoru, prema najavi Vlade Bosansko-podrinjskog kantona, trebali bi biti završeni u martu 2027. godine, ali tunel ni tada neće biti spreman za saobraćaj. Autoceste FBiH su u junu saopćile da su za ostatak obloge, kolovoz i opremanje potrebni novi ugovor i dodatna sredstva čiji iznos nije objavljen.
Još manje je spremna cesta koja vodi do samog tunela. Iako je glavni projekat brze ceste završen i revidovan, gradnja dionica izvan tunela još nije ni počela, a oglas za sporazumni otkup zemljišta na trasi objavljen je tek u aprilu 2026. godine. Prema planskim procjenama, te dionice vrijede više od 100 miliona KM, a pouzdan datum puštanja kompletne brze ceste u saobraćaj nije naveden ni u jednom javno dostupnom dokumentu.
Prema izvještajima medija iz septembra 2026. godine, Posebni odjel Federalnog tužilaštva, poznat kao POSKOK, provjerava navode iz krivične prijave vezane za projekat Hranjen radi donošenja tužilačke odluke. Faza provjere, međutim, ne znači da je neko krivično odgovoran.
Osam godina nakon potpisivanja prvog ugovora, Goražde je i dalje povezano sa Sarajevom putevima koji nerijetko podsjećaju na scene iz horor filmova. Za trajnu obilaznicu kroz kanjon Bistrice još uvijek nema utvrđenog datuma, a stanovnici regije i dalje svakodnevno putuju dionicama koje su već odnijele dva ljudska života.
