Novo istraživanje Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT) i Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini pokazalo je da je u periodu od 2014. do 2024. godine izdato čak 1.398 dozvola za prenamjenu šumskog zemljišta, koje su obuhvatile više od 2.800 hektara, odnosno gotovo 30 kvadratnih kilometara šumskih površina širom zemlje.
Prema podacima istraživanja, najveći broj dozvola izdat je u Republici Srpskoj, gdje je registrovano 977 dozvola, dok je u Federaciji BiH izdata 421 dozvola. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da je više od polovine prenamijenjene površine iskorišteno za realizaciju koncesionih ugovora, o čemu javnost ima vrlo malo informacija.
Nedostatak zakona i netransparentnost
Jedan od ključnih problema, prema riječima predstavnika Transparency Internationala, jeste odsustvo jedinstvenog zakonskog okvira koji bi regulisao upravljanje šumama na nivou Federacije BiH.
Aleksa Vučen, Transparency International BiH: „Jedna od situacija koja je obilježila cijelo ovo istraživanje jeste to da u FBiH od 2009. godine ne postoji zakon koji reguliše upravljanje šumama, pa samim tim ni proces prenamjene šumskog zemljišta. Taj proces je funkcionisao tako da su kantoni donosili svoje zakone, a jedan kanton čak nema ni svoj zakon.“
Kao primjer netransparentnog postupanja navodi se slučaj rudnika „Rupice“ u Varešu, projekat koji je izazvao zabrinutost javnosti zbog uticaja na životnu sredinu i izvorišta vode. Prije dvije godine, Ustavni sud BiH je utvrdio da odluka Vlade Federacije BiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta za taj koncesioni ugovor nije bila u skladu sa Ustavom BiH, jer Vlada nije imala nadležnost da raspolaže državnom imovinom.
Koncesije, vjetroelektrane i hidroenergetski projekti
Podaci pokazuju da je u Republici Srpskoj za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume, dok je u Federaciji BiH ta površina duplo manja i iznosi oko 573 hektara za deset godina.
Zanimljivo je da se površina obuhvaćena rješenjima o prenamjeni u Federaciji BiH gotovo udvostručila u periodu od 2017. do 2018. godine, prvenstveno zbog izgradnje dva vjetroparka u Kantonu 10, na području Livna, Tomislavgrada, Posušja i Glamoča, za šta je prenamijenjeno čak 70 posto ukupne šumske teritorije tog područja.
- Turistički kompleksi i građevinski objekti
- Male hidroelektrane
- Vjetroelektrane i solarne elektrane
Robert Oroz, Fondacija ACT: „Te prenamjene su obično rađene za izgradnju turističkih kompleksa, građevinskih objekata, uopšteno hidroenergetskih projekata. U pitanju su i male hidroelektrane, vrlo često u novije vrijeme i vjetroelektrane, solarne elektrane. To nam još jednom ukazuje koliko je nužno što prije donijeti kvalitetan i jedinstven zakon o šumama.“
Poziv na veću transparentnost
Predstavnici akademske zajednice ističu da rezultati istraživanja, uprkos obimu prenamjena, nisu alarmantni u poređenju sa evropskim standardima.
Mersudin Avdibegović, Šumarski fakultet UNSA: „Postoji razlika između pojedinih kantona i entiteta, ali podaci su u skladu sa evropskim, odnosno regionalnim standardima.“
Ipak, sagovornici se slažu da transparentnost procesa ostaje ključno pitanje. Zbog toga pozivaju nadležne institucije da javno objavljuju sva rješenja o prenamjeni šumskog zemljišta, kako bi se građanima i lokalnim zajednicama omogućilo učešće u donošenju odluka prije njihove finalizacije.
