Mjesne zajednice predstavljaju najniži i najdirektniji nivo lokalne samouprave, kroz koji građani biraju svoje predstavnike i odlučuju o pitanjima koja se tiču njihove svakodnevnice, od infrastrukture do raspodjele budžetskih sredstava. Uprkos tome što je njihovo formiranje zakonska obaveza, u nekim dijelovima Hercegovine to pravo građanima je godinama uskraćeno.
U Stocu mjesne zajednice nikada nisu ni formirane, dok u Mostaru formalno postoje, ali ne funkcionišu jer Statut Grada nije usklađen sa Zakonom o principima lokalne samouprave. Pitanje je sada da li će novo mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine promijeniti dugogodišnju praksu.
Ustavni sud jasan: obaveza, a ne izbor
Zbog neusklađene prakse u gradovima i općinama, dopremijer FBiH Vojin Mijatović zatražio je od Ustavnog suda FBiH mišljenje o pravnom statusu mjesnih zajednica. Odgovor je bio nedvosmislen.
Utemeljenje mjesnih zajednica nije statutarna opcija, već zakonska dužnost. Jedinice lokalne samouprave nemaju pravni temelj da izostave njihovo formiranje.
U mišljenju Ustavnog suda dodaje se da mjesna samouprava predstavlja institucionalni mehanizam neposredne demokratije i alat za ravnopravno učešće građana u pitanjima koja se tiču svakodnevnog života. Bosna i Hercegovina je, podsjetimo, potpisnica Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, čiji je cilj približiti odlučivanje građanima.
Ombudsmen za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ naglasio je da je odluka Ustavnog suda konačna i obavezujuća za sve nivoe vlasti.
Na vlastima, prije svega vijećima jedinica lokalne samouprave, jeste da uspostave mjesne zajednice tamo gdje ih nema. Suštinski je važno da u Federaciji BiH mjesna zajednica ima status pravnog lica, pa samim tim ima znatno veća ovlaštenja nego u Republici Srpskoj.
Mostar: 43 mjesne zajednice bez izabranih tijela
U Mostaru formalno postoji 43 mjesne zajednice, naslijeđene od nekadašnjih gradskih općina ukinutih 2004. godine, kada je visoki predstavnik nametnuo novi Statut Grada. Problem je što građani nikada nisu birali tijela ovih zajednica.
Vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara Slaven Bubalo smatra da sistem postoji samo na papiru.
Svaka mjesna zajednica vodi se kao da ima zaposlenog, ali ga je vrlo teško pronaći. Kao da je riječ o nečemu za šta su svi čuli, ali gotovo niko nije vidio.
Slično razmišljaju i u mostarskom SDP-u BiH. Vijećnik Sanel Žuljević upozorava da bi političke opstrukcije mogle usporiti provedbu odluke Ustavnog suda, iako su zakonske odredbe odavno poznate.
Vladajuće stranke obavezale su se Mostarskim sporazumom da će na prvoj sjednici Gradskog vijeća usvojiti taj statut. Prošlo je skoro 100 sjednica, a on još nije usvojen.
Iz Grada Mostara poručuju da je preduslov za drugačiju organizaciju mjesnih zajednica usklađivanje Statuta Grada sa Zakonom o principima lokalne samouprave, a da je dodatnu poteškoću predstavljalo i nepostojanje Gradskog vijeća od kraja 2012. do početka 2021. godine.
Stolac bez ikakvog odgovora
U Stocu je situacija još izraženija, jer tamo mjesne zajednice uopšte ne postoje, uprkos tome što je njihovo osnivanje jasna zakonska obaveza. Redakcija je od gradonačelnika Stoca zatražila informaciju o tome kada će mjesne zajednice biti uspostavljene, ali odgovor nije stigao ni nakon više upita.
Ostaje da se vidi da li će jasan stav Ustavnog suda FBiH konačno natjerati lokalne vlasti u Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu i građanima omoguće neposredno učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču njihove svakodnevnice.
