Naučnici sve više istražuju vezu između ishrane i mentalnog zdravlja, a novo istraživanje ukazuje na to da bi obično voće iz svakodnevne prehrane moglo imati iznenađujuću ulogu u borbi protiv depresije. Riječ je o borovnicama, čiji je uticaj na raspoloženje testiran kroz naučnu studiju sprovedenu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard.
Šta je istraživanje pokazalo
Studija, objavljena u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging, obuhvatila je 18 osoba starijih od 65 godina koje su imale blage simptome depresije i vodile sjedilački način života. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe, pri čemu je jedna grupa svakodnevno konzumirala 48 grama liofiliziranog praha od borovnica, što odgovara količini od otprilike dvije šolje svježeg voća, dok je druga grupa dobijala placebo.
Nakon tri mjeseca praćenja, obje grupe su prijavile poboljšanje simptoma depresije, ali je napredak kod grupe koja je konzumirala borovnice bio izraženiji i dosljedniji. Naučnici su kod te grupe zabilježili i promjene u enzimima crijevnih bakterija, uključujući enzim povezan sa proizvodnjom gama-aminomaslačne kiseline (GABA), neurotransmitera koji se već ranije dovodi u vezu sa depresijom.
Istraživači naglašavaju da su rezultati obećavajući, ali da je potrebno provesti znatno veća istraživanja prije donošenja konačnih zaključaka o djelotvornosti borovnica u liječenju depresije.
Veza crijeva i mozga
Borovnice se odavno smatraju namirnicom bogatom nutrijentima, a nutricionistica Aaliyah Nelson objašnjava da njihova korist nadilazi potencijalni uticaj na mentalno zdravlje.
"Borovnice sadrže vitamin C, koji tijelu pomaže u proizvodnji kolagena i održavanju zdrave kože, te vitamin K, važan za normalno zgrušavanje krvi. Prehranu obogaćuju i vlaknima, što pomaže redovitoj probavi", istakla je Nelson.
Prema njenim riječima, tamnoplava boja borovnica potiče od biljnih spojeva poznatih kao antocijanini, čiji se uticaj na zdravlje crijeva trenutno intenzivno proučava. Naučnici su posebno zainteresovani za takozvanu osu crijeva-mozak, složenu mrežu komunikacije putem koje crijevne bakterije mogu uticati na funkciju mozga i opšte raspoloženje.
Oprez prilikom tumačenja rezultata
Iako su nalazi ohrabrujući, stručnjaci upozoravaju na potrebu za oprezom. Nelson naglašava da je ovo istraživanje koristilo znatno veću količinu borovnica od one koju ljudi obično unose u ishranu.
"Borovnice su jednostavan način da u prehranu unesete više voća i vlakana, ali prerano je tvrditi da njihova svakodnevna konzumacija pomaže kod depresije", pojasnila je nutricionistica, dodajući da je korištena količina u studiji odgovarala otprilike dvjema šolicama svježih bobica dnevno.
Za one koji žele uvrstiti borovnice u svakodnevnu ishranu, Nelson preporučuje jednostavne korake:
- Čuvanje vrećice smrznutih borovnica u zamrzivaču za svakodnevnu upotrebu
- Dodavanje borovnica u zobenu kašu ili jogurt
- Pripremu brzog deserta kuhanjem smrznutih borovnica sa malo vode i limunovog soka, uz dodatak grčkog jogurta
Smrznute borovnice predstavljaju praktičnu alternativu svježim plodovima jer duže traju i lako se mogu dodati u razna jela. Naučnici ističu da će biti potrebna dodatna istraživanja sa većim i raznovrsnijim grupama ispitanika kako bi se sa sigurnošću utvrdilo postoji li stvarna korist od konzumacije borovnica kod depresije.
Uravnotežena ishrana ostaje važna za opšte zdravlje, ali stručnjaci podsjećaju da ona ne može zamijeniti profesionalnu pomoć kod ozbiljnijih problema sa mentalnim zdravljem.
