Analiza nalaza 2.483 pacijenta u Bosni i Hercegovini pokazala je da čak 82 posto ispitanih ima snižen nivo vitamina D u krvi. Rezultati su objavljeni krajem 2016. godine u naučnom časopisu Osteoporosis International, a autori upozoravaju da je problem posebno izražen tokom zimskih mjeseci kada je sunčeva svjetlost na ovim prostorima slabija.
Važno je napomenuti da je istraživanje provedeno na pacijentima koji su već imali određene zdravstvene tegobe, a ne na nasumično odabranim, zdravim građanima. Među ispitanicima je bilo 76 posto žena, a kao granična vrijednost za normalan nivo vitamina D uzeta je 20 ng/mL.
Stariji pacijenti najugroženiji
Prema rezultatima studije, 60,6 posto ispitanika imalo je manjak vitamina D, dok je dodatnih 21,4 posto imalo nedovoljan nivo ovog vitamina. Najveći problem zabilježen je kod starije populacije, gdje je čak 32,9 posto ispitanika imalo izraženi, teški manjak.
Autori studije napominju da su ispitanici bili osobe sa postojećim zdravstvenim problemima koji mogu ograničiti njihovo kretanje, boravak na otvorenom i kvalitet ishrane, što sve utiče na nivo vitamina D u organizmu.
Rezultat možda ne odražava stanje u općoj, zdravoj populaciji, stoga su potrebna dodatna istraživanja.
Uprkos ovoj ogradi, istraživači zaključuju da su dobijeni rezultati u skladu sa prosjekom zabilježenim u drugim evropskim zemljama, naročito u srednjoj Evropi.
Slična situacija u regiji
Nedavna studija iz Hrvatske, objavljena u decembru 2025. godine u časopisu Nutrients, pokazala je još alarmantnije rezultate. Analizom nalaza 829 odraslih osoba koje su od 2021. do 2025. godine obavljale rutinske preglede u jednoj zagrebačkoj zdravstvenoj ustanovi, utvrđeno je da više od 90 posto ispitanika ima nivo vitamina D ispod onog koji se smatra optimalnim. Prosječna vrijednost iznosila je 53,5 nmol/L.
Treba napomenuti da su u hrvatskoj studiji korištene strože granice za ocjenjivanje nivoa vitamina D, pa rezultati dviju studija nisu u potpunosti direktno uporedivi.
Zašto je geografska širina bitna
Vitamin D se u koži stvara pod uticajem UVB zraka sunca, a jačina tih zraka opada što je lokacija udaljenija od ekvatora. Harvardska škola javnog zdravlja navodi primjere gradova poput Bostona, kanadskog Edmontona i norveškog Bergena, gdje stanovnici četiri do šest mjeseci godišnje ne mogu putem sunca dobiti dovoljnu količinu vitamina D.
Zanimljivo je da se Sarajevo nalazi na gotovo 44. paraleli, dakle sjevernije od Bostona koji leži na 42. paraleli, što znači da su naši prostori još izloženiji riziku od nedostatka ovog vitamina tokom zimskog perioda.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), potpuna oblačnost smanjuje UV zračenje za oko 50 posto, dok UVB zraci uopšte ne prolaze kroz staklo prozora. Takođe, krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 8 ili većim blokira zrake neophodne za stvaranje vitamina D u koži.
Preporučene dnevne doze
Za odrasle osobe do 70 godina preporučeni dnevni unos vitamina D iznosi 600 internacionalnih jedinica (IJ), odnosno 15 mikrograma, dok je za osobe starije od 70 godina ta vrijednost nešto veća i iznosi 800 IJ.
- Porcija kuhanog lososa od oko 85 grama sadrži približno 450 IJ vitamina D
- Jedno veliko jaje sadrži oko 40 IJ, uglavnom koncentrisanih u žumanjku
- Gornja sigurna granica za odrasle i djecu od devet godina naviše je 4.000 IJ dnevno
Stručnjaci upozoravaju da veće doze vitamina D treba uzimati isključivo pod nadzorom ljekara, jer prekomjerne količine najčešće potiču iz suplemenata, dok koža izložena suncu ne može proizvesti štetan višak ovog vitamina.
Nivo vitamina D u organizmu provjerava se laboratorijskim nalazom poznatim kao 25(OH)D, koji se dobija iz uzorka krvi. Prema podacima NIH-a, vrijednost od 50 nmol/L (odnosno 20 ng/mL) smatra se dovoljnom za većinu ljudi, dok rizik od ozbiljnijeg manjka postoji kod vrijednosti ispod 30 nmol/L. Svaka osoba koja sumnja na manjak vitamina D trebala bi se obratiti svom porodičnom ljekaru radi odgovarajućeg savjeta i eventualne terapije.
