Uoči Međunarodnog dana muškaraca, koji se obilježava 19. novembra, psihijatar Aleksandar Pejić iz Banje Luke govorio je o tome zašto muškarci znatno rjeđe traže stručnu pomoć kada se suoče s psihičkim tegobama, iako ne pate manje od žena. Prema njegovim riječima, tek svaki peti pacijent kojem je tokom karijere pomagao bio je muškarac.
Pejić se pozvao i na evropske statistike prema kojima je usluge psihijatara koristilo 5,1 posto muškaraca i 7,7 posto žena, što povezuje s duboko ukorijenjenim društvenim očekivanjima da muškarci moraju biti snažni i samostalni.
Rečenica koju psihijatar najčešće čuje
Prema Pejićevom iskustvu, muškarci koji se odluče na razgovor sa stručnjakom najčešće izgovaraju istu rečenicu: "Trebao sam ranije da dođem."
"Jednostavno, nije sramota imati tegobe, puno je gore ako zanemarimo sve te aspekte i ako dođemo kad to bude teško za rješavati", upozorio je Pejić.
Dodaje da su muškarci na početku razgovora često suzdržani i skloni umanjivanju ozbiljnosti problema, a tek nakon uspostavljanja povjerenja počinju otvorenije govoriti o onome što ih muči.
Depresija ne mora izgledati kao tuga
Psihijatar naglašava da depresija kod muškaraca ne mora biti praćena vidljivom tugom. Umjesto otvorenog priznavanja problema, pojedinci traže izlaz u alkoholu ili kockanju, što dodatno komplikuje stanje.
Na pitanje šta muškarci najteže priznaju u ordinaciji, Pejić izdvaja alkohol kao najosjetljiviju temu, dok se kockanje nešto lakše priznaje. Bračne krize, razvodi i nevjera takođe spadaju među teme o kojima se teško govori, a Pejić ističe da je često prisustvovao trenucima kada muškarci, nakon godina potiskivanih emocija, konačno zaplaču tokom razgovora o prekidu veze.
Odgoj koji uči dječake da ne smiju pokazati slabost
Jedan od korijena problema, smatra Pejić, leži u odgoju. Dječacima se od najranije dobi govori da moraju biti snažni i da ne smiju pokazivati slabost, a takva očekivanja prenose se i u odraslu dob, kada se od muškaraca očekuje da budu oslonac porodici i uvijek imaju rješenje.
Ipak, primjećuje pozitivnu promjenu kod mlađih generacija. Prema njegovom iskustvu, muškarci u dobi od 20 do 30 godina mnogo su otvoreniji prema razgovoru o mentalnom zdravlju, a čak preko 90 posto njih nema problem samoinicijativno potražiti pomoć.
Šta nikada ne treba reći osobi s psihičkim tegobama
Pejić upozorava da dobronamjerne rečenice poput "Budi jak" ili "Riješi problem sam" mogu imati suprotan efekat od željenog.
"Čak je bolje ne reći ništa nego imati takve rečenice", poručio je psihijatar.
Savjetuje strpljiv razgovor bez osuđivanja, ali i bez ignorisanja mogućih posljedica, te naglašava da problem ne treba prikrivati niti uvjeravati osobu da će sve proći samo od sebe.
Zabrinjavajući podaci o suicidu u BiH
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od 2020. do 2024. godine u Bosni i Hercegovini od suicida je preminulo 1.644 osobe, od čega više od 1.200 muškaraca.
Pejić upozorava da svaku izjavu o samoubistvu ili gubitku smisla života treba shvatiti izuzetno ozbiljno, jer ne postoji pravilo da osoba koja o tome priča to neće i učiniti. U takvim situacijama, kaže, neophodno je što prije potražiti stručnu pomoć.
Na kraju razgovora, uputio je poruku svim muškarcima koji oklijevaju potražiti pomoć.
"Najbitnije je da se shvati da to nije slabost, nego da je to momenat koji je presudio da sad potražiš pomoć, i da nisi jedini, nisi usamljen u tome", poručio je psihijatar Aleksandar Pejić.




