Globalne cijene hrane su u augustu porasle na najviši nivo od kraja 2022. godine, objavila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Kao glavne uzroke poskupljenja, organizacija navodi nepovoljne vremenske uslove i poremećaje u opskrbi izazvane ratom u Crnom moru.
Ekstremne vrućine i suša u Evropi, prijetnja fenomenom El Nino, kao i trgovinski problemi uzrokovani ratovima u Ukrajini i Iranu, dodatno su uzdrmali poljoprivredna tržišta širom svijeta.
Indeks cijena hrane na najvišem nivou od 2022.
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda na međunarodnom tržištu, u augustu je iznosio 133,3 boda, u odnosu na revidiranih 130,8 bodova u julu. Riječ je o najvišoj vrijednosti od novembra 2022. godine, mada je indeks i dalje oko 17 posto niži od rekordne razine zabilježene u martu 2022, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero izjavio je da rast globalnih cijena hrane u augustu predstavlja upozorenje da se rizici ponovno prelijevaju na prehrambena tržišta, jer klimatski šokovi, geopolitičke tenzije i poremećaji u trgovini istovremeno pojačavaju zabrinutost oko opskrbe.
Poskupljenje žitarica, ulja, šećera i mesa
Prema podacima FAO-a, referentni indeksi za žitarice, biljna ulja, šećer, meso i mliječne proizvode zabilježili su rast u augustu. Ekstremne vremenske prilike u Evropi negativno su utjecale na proizvodnju kukuruza, šećerne repe i stočarstva, dok je najavljeni El Nino dodatno ugrozio proizvodnju palminog ulja i šećera u Aziji.
- Indeks cijena žitarica porastao je 2,2 posto na mjesečnom nivou, dosegnuvši najvišu vrijednost od maja 2024.
- Indeks biljnih ulja povećan je za 0,6 posto, na najviši nivo od juna 2022.
- Cijena šećera skočila je za 11,9 posto, dostigavši najvišu vrijednost od juna 2025.
Pojačani napadi u Crnom moru dodatno su ograničili isporuke žitarica iz Rusije i Ukrajine, koje su u ratu već četiri i po godine, dok su tenzije između SAD-a i Irana usporile opskrbu gnojivima neophodnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Najveći pad proizvodnje žitarica od 2018. godine
U posebnom izvještaju, FAO je smanjio prognozu svjetske proizvodnje žitarica za 2026. godinu za 3,4 miliona tona u odnosu na prethodnu procjenu iz jula, na ukupno 2,98 milijardi tona. Ova nova procjena znači da bi proizvodnja mogla biti dva posto manja nego u 2025. godini, što bi predstavljalo najveći godišnji pad od 2018. godine.
Uprkos smanjenju prognoze, ovogodišnja proizvodnja bi ipak trebala biti druga najveća u historiji praćenja ovih podataka. Procjena svjetskih zaliha žitarica za kraj sezone 2026/2027. smanjena je za 1,1 posto, na 947,2 miliona tona, što je samo blago više nego u prethodnoj sezoni.
FAO navodi da je smanjena procjena zaliha krupnih žitarica nadmašila povećanje zaliha pšenice, koje je rezultat očekivanog rasta ruskih i ukrajinskih rezervi zbog poremećaja u pomorskom transportu.
