Bosna i Hercegovina kraj ljeta dočekuje sa izrazito niskim vodostajima, nakon gotovo tri mjeseca suše koja je ostavila ozbiljne posljedice na vodne resurse širom zemlje. Iako se u narednim danima očekuje kiša, stručnjaci upozoravaju da kratkotrajni pljuskovi neće biti dovoljni da nadoknade deficit nastao tokom ljeta.
O trenutnoj hidrološkoj situaciji, uzrocima suše i prognozama za jesen u emisiji Novi dan na N1 govorili su hidrologinja Merima Trako i meteorolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
Skoro tri mjeseca bez značajnih padavina
Prema podacima koje je iznio Krajinović, tokom jula i augusta zabilježeno je tek između 10 i 15 posto uobičajenih količina padavina za te ljetne mjesece. Trako je istakla da je upravo dugotrajnost suše ono što najviše zabrinjava stručnjake.
"Trenutno imamo jako dug period suše, u smislu hidrološki i meteorološki, pa možemo slobodno reći da već skoro tri mjeseca imamo trajanje ove suše, što je jako, jako ozbiljno i zabrinjavajuće", kazala je Trako.
Prema njenim riječima, svi vodotoci i slivovi na području Bosne i Hercegovine trenutno bilježe ekstremno niske vodostaje, znatno ispod historijskih minimuma.
Vodosnabdijevanje već pod pritiskom
Problem više nije vidljiv samo u gotovo praznim riječnim koritima, već i u samom sistemu vodosnabdijevanja. Trako objašnjava da kombinacija visokih temperatura, dugotrajne suše i vještačkih režima vodotoka smanjuje kapacitet podzemnih voda.
Situacija je posljednjih dana posebno izražena u Sarajevu, gdje je smanjena izdašnost izvorišta dovela do poremećaja u sistemu vodosnabdijevanja. KJKP Vodovod i kanalizacija ranije je kao uzroke navodio nepovoljne hidrološke uslove i izuzetno visoku potrošnju vode.
"Naša podzemlja su limitirana kapacitetom, neki vodotoci su presušili, tako da zapravo već osjetimo te posljedice u nedostatku vode za vodosnabdijevanje i te posljedice samo će biti vjerovatno izraženije u budućnosti", upozorila je Trako.
Kratkotrajne kiše nisu dovoljne, prava nada je oktobar
Iako FHMZ za naredne dane prognozira kišu i lokalne pljuskove, Krajinović naglašava da to nisu prave jesenje padavine kakve se očekuju u septembru. Za oporavak rijeka, jezera i podzemnih voda potrebne su, prema riječima Trako, višednevne, umjerene padavine koje omogućavaju vodi da postepeno prodire u zemljište.
Sezonski prognozni modeli ukazuju na nastavak trenda toplijih i sušnijih sezona, sa temperaturama iznad prosjeka tokom sva tri jesenja mjeseca. Najviše nade polaže se u oktobar.
- Jul i august: samo 10 do 15 posto uobičajenih padavina
- Trajanje suše: skoro tri mjeseca
- Oktobar: najizgledniji mjesec za poboljšanje situacije
- Novembar: i dalje ispod prosječnih količina padavina
Krajinović je istakao da bi upravo tokom oktobra mogle početi jesenje kiše koje bi mogle nadoknađivati deficit nastao tokom ljeta, iako se i oktobar i novembar u cjelini očekuju sa manje padavina od uobičajenih.
Rizik od bujičnih poplava nakon suše
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna suša ne isključuje opasnost od poplava, naprotiv, izrazito suho zemljište postaje gotovo vodonepropusno, što povećava rizik od brzog površinskog otjecanja vode ukoliko u kratkom periodu padne velika količina padavina. Ovo je posebno izraženo na područjima zahvaćenim šumskim požarima.
Krajinović je naglasio da nagle promjene iz jednog vremenskog ekstrema u drugi postaju karakteristika klimatskih promjena i u Bosni i Hercegovini.
"Ne samo suša, ne samo poplave, nego nagle promjene vremenskih situacija iz jednog ekstrema u drugi ekstrem", zaključio je Krajinović.
