Bosna i Hercegovina se već sedmicama suočava s posljedicama dugotrajnog nedostatka padavina, a najteže je pogođeno glavno grad Sarajevo. Redukcije vode postale su svakodnevnica, naročito u padinskim naseljima, gdje stanovnici po nekoliko dana ostaju bez ijedne kapi iz slavine.
U ulici Bostarići na Širokači, mještani su ostali bez vode već šesti dan zaredom. Kako bi preživjeli svakodnevne obaveze, građani su razvili improvizirani sistem snabdijevanja.
Snalazimo se tako što nađemo najbližu česmu, napunimo kanistere i onda to sebi donesemo kući i presipamo iz jednog u drugi sud, a razvili smo i sistem posipanja vode jedan drugom, rekao je mještanin Damir Kadrić.
Slično iskustvo ima i Anela Karačić, članica Saveza mjesnih zajednica Širokača, koja ističe da je situacija posebno teška za žene koje moraju osigurati higijenske uslove za cijelu porodicu bez pristupa vodi.
Zastarjeli rezervoari kao ključni problem
Iz Savjeta mjesne zajednice Širokača tvrde da glavni uzrok nije samo suša, već i zastarjela infrastruktura koja se ne održava adekvatno.
Problem te vode nisu ni redukcije, nego je problem pumpa u rezervoaru koja treba da se pali kad je određen nivo u rezervoaru. Ona se pali ručno. Niko još nikad nije došao da je upali, istakao je predsjednik Savjeta MZ Širokača Samir Isaković.
Vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, Anes Kurtanović, dodaje da rukovodstvo Vodovoda i kanalizacije ne bi trebalo koristiti sušu kao izgovor za propuste u radu.
Dok stanovnici ulice Kralja Stjepana Tomaševića u Novom Sarajevu čekaju cisternu s vodom već skoro dva mjeseca, u naselju Zabrđe vodosnabdijevanje je uredno, što su potvrdili i iz Vodovoda. Paradoksalno, samo nekoliko stotina metara od ulice Bostarići, gdje vlada vodna kriza, voda izbija direktno iz asfalta.
Izvorište Bačevo na rubu presušivanja
Dok se kubici vode nepovratno gube kroz sarajevske ulice, glavno gradsko izvorište Bačevo gotovo je presušilo. Hidrologinja Federalnog hidrometeorološkog zavoda Merima Trako objašnjava da kratkotrajni pljuskovi ne mogu riješiti problem.
Potreban nam je višednevni period s umjerenim padavinama koji će se infiltrirati i nahraniti tlo, pojasnila je Trako.
Slična situacija zabilježena je i na rijekama širom Bosne i Hercegovine, koje ulaze u septembar s neuobičajeno niskim nivoom vode. Dežurni sinoptičar Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Ibrahim Hadžismajlović, upozorava da u narednim danima ne treba očekivati intenzivnije padavine, već samo lokalne pljuskove slabog do umjerenog intenziteta.
Dugoročni trend suše zabrinjava stručnjake
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save upozoravaju da bi vodostaji mogli dodatno opadati ukoliko se period bez značajnijih padavina nastavi, posebno na manjim vodotocima.
Profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Dalibor Ballian, ukazuje da problem nije nov, već traje već petnaestak godina.
Kiše je sve manje i ovo što imamo kiše, one su uglavnom slapovite, u kratkom vremenu velika količina padne, izazove bujicu, brzo oteče, a u tlo vrlo malo odlazi, poručio je Ballian.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na racionalnije korištenje vode i očuvanje prirodnih resursa, upozoravajući da bi nastavak ovakvog trenda mogao dovesti do još ozbiljnijih problema u budućnosti.
