Dok se Evropa posljednjih sedmica suočava sa sve većom zabrinutošću zbog francuskog javnog duga, investitori počinju pažljivo pratiti još jednu veliku evropsku ekonomiju, Italiju. Vlada premijerke Giorgije Meloni planira dodatno zaduživanje od 28 milijardi eura, a američka investiciona banka Goldman Sachs upozorava da bi Italija do 2028. godine mogla postati najzaduženija država Evropske unije.
Italijanska vlada sljedeće sedmice trebala bi predstaviti novi budžet kojim će povećati izdvajanja za odbranu i energiju. Prema procjenama Goldman Sachsa, dodatna potrošnja povećat će budžetski manjak i otežati smanjivanje ogromnog državnog duga.
Novih 28 milijardi eura zaduživanja
Vlada Giorgije Meloni odobrila je 2. oktobra dodatno zaduživanje od 28 milijardi eura tokom naredne dvije godine. Novac je namijenjen odbrani i energetici, a sredstva su podijeljena približno ravnomjerno između ta dva sektora.
Zbog novih planova, Italija je povećala očekivani budžetski manjak za 2027. godinu sa 2,8 na 3,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a za 2028. godinu sa 2,5 na 3,2 posto. To znači da će italijanska država trošiti znatno više novca nego što će prikupiti kroz poreze i druge prihode, a razliku će morati pokriti dodatnim zaduživanjem.
Filippo Taddei, ekonomist Goldman Sachsa zadužen za Evropu, upozorava da bi takva politika mogla dodatno zabrinuti investitore, posebno uoči parlamentarnih izbora koji se u Italiji očekuju 2027. godine. Prema njegovim procjenama, italijanski javni dug mogao bi do 2028. dosegnuti oko 137 posto BDP-a, čime bi Italija prestigla Grčku i postala najzaduženija članica Evropske unije.
Zašto je visok dug problem
Visok javni dug sam po sebi ne znači da državi prijeti bankrot. Problem nastaje kada investitori počnu sumnjati u sposobnost države da uredno vraća posuđeni novac. Tada zahtijevaju veće kamate kako bi nastavili finansirati državu, a sve veći dio budžeta odlazi na plaćanje kamata umjesto na javne usluge i investicije.
Upravo se takav pritisak posljednjih dana vidi u Francuskoj, gdje su kamate na državne obveznice dosegnule najviše nivoe u posljednjih nekoliko godina. Prinos na desetogodišnje francuske obveznice iznosio je oko 4,85 posto, dok je na uporedive italijanske obveznice iznosio oko 4,55 posto.
Taddei upozorava da bi dugoročno zadržavanje kamatnih prinosa na italijanske desetogodišnje obveznice iznad četiri posto moglo dovesti do daljnjeg rasta javnog duga i nakon 2028. godine.
Izbori dodatno komplikuju situaciju
Problem za Italiju nisu samo rastući troškovi zaduživanja, nego i politička neizvjesnost. Parlamentarni izbori očekuju se naredne godine, a Goldman Sachs procjenjuje da bi tijesan izborni rezultat mogao otežati dogovor o smanjenju državne potrošnje.
