Južnokorejski kontejnerski brod PanStar Acro isplovio je u subotu navečer iz lučkog grada Busan prema Europi, koristeći arktičku rutu koja se testira kao potencijalna alternativa tradicionalnim pomorskim pravcima. Riječ je o prvom takvom pokušaju južnokorejske brodske industrije da provjeri komercijalnu isplativost ovog pravca.
Detalji putovanja
Prema informacijama ministarstva oceana i ribarstva Južne Koreje, brod će oko 30. augusta ući na sjevernomorsku rutu, a arktičkim vodama trebao bi proći približno 7. septembra. Planirano je da PanStar Acro pristane u lukama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Poljskoj.
Ukupno putovanje trebalo bi trajati oko 45 dana, što je znatno kraće u poređenju sa klasičnom rutom koja prolazi kroz Indijski okean, Crveno more i Sueski kanal. Tokom plovidbe prikupljat će se podaci o trajanju puta, potrošnji goriva i ukupnim operativnim troškovima, koji će biti ključni za procjenu isplativosti ove rute u budućnosti.
Strateški ciljevi Seula
Južnokorejska vlada želi arktički prolaz uspostaviti kao novu trgovačku rutu, a istovremeno planira razviti Busan u međunarodno logističko čvorište. Ovakvi potezi dolaze u trenutku kada se globalno traže alternativne trgovačke rute, posebno nakon eskalacije iranskog rata i ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac, što je značajno poremetilo uobičajene trgovinske toke.
Vrijedi napomenuti da nije samo Južna Koreja zainteresirana za ovaj pravac. I Kina je ranije pokrenula redovnu kontejnersku liniju preko ruskog Arktika, što pokazuje da sve više azijskih zemalja razmatra sjeverne rute kao ozbiljnu alternativu.
Ekološke zabrinutosti
Uprkos ekonomskim prednostima, ekološke organizacije upozoravaju na moguće negativne posljedice ovakvih putovanja. Prema njihovim navodima, povećan pomorski saobraćaj kroz arktičke vode mogao bi ubrzati topljenje polarnog leda i narušiti već krhke ekosustave tog područja.
Ekološke skupine upozorile su da bi nova ruta mogla poremetiti osjetljive arktičke ekosustave i ubrzati proces otapanja leda.
Ishod ovog probnog putovanja mogao bi značajno utjecati na buduće odluke o korištenju arktičke rute kao stalne alternative postojećim pomorskim pravcima između Azije i Europe.
