U Narodnom pozorištu Sarajevo 24. novembra biće otvorena multimedijalna izložba pod nazivom 'Sedmi sat, cjelodnevni repertoar neplaćenih uloga kućnih drama', koja na originalan način progovara o jednom od najmanje vidljivih, a najznačajnijih oblika rada u društvu, neplaćenom kućnom radu žena.
Autorica izložbe i kreativna direktorica projekta Amina Abdičević kazala je da je polazna tačka za osmišljavanje postavke bio podatak da žene u Bosni i Hercegovini svakodnevno provedu između šest i sedam sati obavljajući neplaćene kućne poslove i brigu o članovima porodice.
Statistika pretvorena u priču
Abdičević je objasnila da je željela pronaći način da važan društveni podatak približi i onima koji nikada ne bi otvorili istraživački izvještaj.
Razmišljala sam na koji način tako važan podatak približiti nekome ko možda nikada neće otvoriti istraživački izvještaj. Kako napraviti nešto zanimljivo i poučno da statistiku ne samo pročitamo nego i prepoznamo, pitala se autorica.
Tako je nastala ideja da se kroz svakodnevne situacije i poznate predmete, predstavljene na duhovit, ali i poučan način, posjetiocima omogući da postanu ne samo publika, nego i lični učesnici izložbe.
Naziv izložbe, kako kaže Abdičević, simbolizuje prelomni trenutak u danu svake žene, odnosno period nakon završetka svih njenih zvaničnih obaveza, kada počinje takozvana 'druga smjena' i nevidljivi rad u vlastitom domu.
Počast ženama koje su obilježile historiju
Izložba je podijeljena u dva tematska ciklusa. Prvi, nazvan 'Prvakinje', odaje počast ženama koje su ostavile trag u historiji, kulturi i gradu, među kojima su:
- Prva bosanskohercegovačka operna diva Bahrija Nuri Hadžić
- Adelina Paulina Irby i njena prosvjetiteljska misija
- Slikarica Mica Todorović, prva dama bosanskohercegovačkog slikarstva
- Jelena Kešeljević, pionirka sarajevske glumačke scene
- Staka Skenderova, učiteljica i vizionarka
- Riki Levi, prva sarajevska balerina
- Ševala Zildžić Iblizović, prva sarajevska liječnica
U drugom dijelu postavke, kroz humor i satiru, spajaju se klasici domaće i svjetske književnosti sa savremenom svakodnevnicom. Koristeći različite žanrove, od komedije do tragedije, Abdičević je željela prikazati sve nijanse ženskog iskustva danas.
Poziv na preispitivanje podjele odgovornosti
Cilj izložbe, kako navodi autorica, jeste da ponudi prostor u kojem svako može prepoznati dio vlastitog iskustva, postaviti pitanje i možda drugačije sagledati podjelu odgovornosti u svojoj porodici i zajednici.
Abdičević napominje da ravnopravnija raspodjela vremena između partnera otvara više prostora za obrazovanje, posao, kreativnost i lične izbore žena.
Realizaciju izložbe omogućili su Narodno pozorište Sarajevo, Udruženje Naša perspektiva, Agencija za ravnopravnost spolova i UNDP, dok dizajn i produkciju potpisuje Branko Dursum.




