Diplomatska aktivnost oko rata u Ukrajini posljednjih je dana intenzivirana, a jedno od ključnih pitanja postalo je ko će tačno predstavljati Evropu u mogućim budućim mirovnim pregovorima. Osim sastanka lidera Kine, SAD-a i Rusije, odnosno Xi Jinpinga, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, u Berlinu se prošlog četvrtka sastala i takozvana Koalicija voljnih kako bi razgovarala o okončanju ruske agresije i daljnjoj podršci Ukrajini.
Evropske države su se tek prošle sedmice usaglasile oko pregovaračkog tima koji bi trebao zastupati Evropu. Tim čine predstavnici takozvanih E5 država, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, kao i predstavnici Vijeća Evropske unije i Evropske komisije. Do ovog dogovora došlo je nakon što su dva američka pregovarača nagovijestila da bi Evropa trebala učestvovati u narednom krugu razgovora, nakon što su izaslanstva pomenutih zemalja bila prisutna, ali ne i aktivni učesnici, na razgovorima u Abu Dhabiju početkom prošle sedmice.
Kaja Kallas ostala bez vodeće uloge
Uoči sastanka, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, koju često nazivaju glavnom diplomatkinjom Unije, pokušala je nametnuti se kao voditeljica pregovaračkog tima, pozivajući se na ugovore EU prema kojima ona i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa zastupaju Uniju u sigurnosnim pitanjima.
Kada je riječ o evropskoj sigurnosti, ugovori EU-a su vrlo jasni. Antonio Costa i visoka predstavnica zastupaju Evropsku uniju u pitanjima sigurnosti, poručila je Kallas.
Ipak, čelnici država i vlada mogli su donijeti drugačiju odluku, što se i dogodilo. Stručnjakinja Sabina Lange sa Centra za diplomatske, ekonomske i pravne studije Univerziteta u Ljubljani smatra da takva odluka, iako formalno ne krši ugovore EU, nosi ozbiljne političke posljedice. Prema njenom mišljenju, Kallas bi mogla biti percipirana kao previše kruta pregovaračica, nedovoljno spremna na kompromise, što bi je moglo učiniti neprihvatljivom drugoj strani u pregovorima.
Bivša estonska premijerka od ranije je poznata kao izrazita kritičarka Rusije, a u Njemačkoj je dodatno kritikovana zbog stavova prema Izraelu. Analitičar Paul Taylor iz think tanka European Policy Centre ocjenjuje da je riječ o ozbiljnom udarcu, i za samu Kallas i za instituciju visoke predstavnice EU. Sama Kallas je nakon odluke istakla da je i dalje spremna preuzeti ulogu u pregovorima, dodajući da ima dovoljno posla za sve.
Hoće li Rusija prihvatiti evropski tim
Ostaje nejasno hoće li Moskva prihvatiti pregovarački tim koji bi mogao imati najmanje sedam članova. Nakon sastanka sa Xi Jinpingom i Trumpom, predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi evropski predstavnici mogli doći u Moskvu kako bi iznijeli evropsko stajalište, nakon čega bi se odlučilo o formatu nastavka razgovora sa Ukrajinom.
Ni sa evropske strane pitanje nije u potpunosti riješeno, s obzirom na to da je teško zamisliti da bi na pregovorima najvišeg nivoa, uz američkog, ruskog i ukrajinskog predsjednika, za Evropu bilo osigurano čak sedam mjesta za pregovaračkim stolom. Njemački kancelar Friedrich Merz prošle je sedmice u Dablinu odbacio pitanje konačnog sastava evropske delegacije kao preuranjeno, ostavljajući prostor za dalje pregovore unutar same Evropske unije.




