Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, tokom cijele historije čovječanstva iskopano je ukupno oko 216.000 tona zlata. Iako se radi o ogromnoj količini, kada bi se sav taj metal istopio i formirao u jedan blok, on bi imao oblik kocke sa stranicom od svega 22 metra, što otprilike odgovara visini zgrade od sedam spratova.
Zašto tako malo prostora za toliku vrijednost
Zlato je iznimno gust metal, mnogo gušći nego što ljudi obično pretpostavljaju. Jedan kubni metar ovog plemenitog metala teži čak 19,3 tone, što je približno masa kamiona sa prikolicom. Upravo zbog te visoke gustine, ogromna ukupna težina svjetskih zaliha zauzima relativno mali prostor.
Kada se 216.000 tona podijeli sa spomenutom gustinom, dobije se otprilike 11.000 kubnih metara materijala, što odgovara kocki stranice od 22 metra. Za bolju predstavu, ta kocka bi mogla stati na jedno prosječno gradsko dvorište, a šetnja oko nje trajala bi svega nekoliko minuta.
Kada bi se sve iskopano zlato razastrlo po fudbalskom terenu, sloj bi bio debeo oko metar i po, a ukupna težina bila bi osam puta veća od težine Kipa slobode.
Gdje se danas nalazi sve to zlato
Zanimljivo je da zlato praktično nikada ne nestaje, jer se gotovo u potpunosti reciklira. To znači da je najveći dio ikada iskopanog zlata i dalje negdje u opticaju. Prema procjenama, blizu polovine ukupnih zaliha nalazi se ugrađeno u nakit, dok se ostatak čuva u obliku poluga, investicijskih fondova te u trezorima centralnih banaka širom svijeta.
Samo Sjedinjene Američke Države drže preko 8.000 tona zlata u svojim rezervama, što ih čini jednim od najvećih državnih posjednika ovog metala. Za poređenje, procjenjuje se da bi oko 1500. godine sve zlato u Evropi moglo stati u kocku stranice od svega dva metra, što jasno pokazuje koliko se globalna proizvodnja i trgovina zlatom povećala tokom stoljeća.
Koliko zlata je još ostalo u zemlji
Prema procjenama Geološkog zavoda Sjedinjenih Država, u zemlji se još uvijek nalazi oko 64.000 tona zlata koje se ekonomski isplati vaditi. Ta količina odgovara kocki stranice od otprilike petnaest metara, što je znatno manje od već iskopane količine. Drugim riječima, oko tri četvrtine svih pristupačnih svjetskih zaliha zlata već je izvađeno iz zemlje.
- Nalazište Vitvatersrand u Južnoj Africi, otkriveno 1886. godine, dalo je između 40 i 50 posto svega ikada iskopanog zlata
- Zlato postoji i u morskoj vodi, ali u toliko malim tragovima da njegovo vađenje nije ekonomski isplativo
- Neravnomjerna raspodjela nalazišta jedan je od ključnih razloga zbog kojih zlato zadržava visoku vrijednost
Stručnjaci naglašavaju da vrijednost zlata ne proizlazi samo iz njegovog izgleda, već prije svega iz njegove ograničene dostupnosti. Upravo ta rijetkost, u kombinaciji sa stabilnošću metala koji se ne troši niti korodira, čini zlato jednim od najtraženijih resursa u historiji ljudske civilizacije.
