Povodom obilježavanja Dana hrvatskog jezika, kojem je prethodio i Tjedan hrvatskog jezika, gost Otvorenog programa Radiotelevizije Herceg-Bosne bio je akademik i profesor emeritus Šimun Musa. U razgovoru s urednikom i voditeljem Ivanom Marićem, Musa je detaljno govorio o položaju, upotrebi i historijskom značaju hrvatskog književnog jezika.
Razgovor je bio posvećen nizu tema, od Međunarodnog dana materinskog jezika do sudbine više od 6.000 jezika u svijetu i posljedica njihovog nestajanja. Posebna pažnja posvećena je Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja ove godine obilježava 59 godina od donošenja.
Mit o Vuku i teze o štokavcima
Akademik Musa se u razgovoru posebno osvrnuo na pitanja vezana za Vuka Karadžića i takozvane vukovce, kao i na dugogodišnje tvrdnje da su svi govornici štokavskog narječja automatski Srbi. Prema Musinim riječima, riječ je o ideološkoj konstrukciji koja nema uporišta u stvarnoj jezičnoj i historijskoj stvarnosti.
Unitaristička ideologija, koja je decenijama nastojala nametnuti jedinstven jezični identitet na štokavskom području, temeljito je razbijena Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
U tom kontekstu spomenut je i Novosadski dogovor, koji je predstavljao pokušaj jezičnog unitarizma u bivšoj Jugoslaviji, te otpor koji je tada nastao prema takvim tendencijama u hrvatskoj kulturnoj i naučnoj javnosti.
Historijska utemeljenost hrvatskog jezika
Tokom razgovora govorilo se i o dubokoj historijskoj utemeljenosti hrvatskog narodnog, ali i književnog jezika, koji se razvijao kroz stoljeća neovisno od političkih pokušaja nametanja zajedničkog jugoslavenskog jezičnog standarda.
Akademik Musa dotakao se i pitanja:
- Zakonskog okvira zaštite hrvatskog jezika
- Odnosa jezika i države
- Upotrebe hrvatskog jezika u jugoslavenskom razdoblju
- Položaja jezika u postjugoslavenskom periodu
Posebno je naglašena važnost učenja povijesti jezika te potreba za pravilnom i odgovornom upotrebom hrvatskog književnog jezika u svakodnevnom govoru i javnom životu.
Značaj Deklaracije nakon 59 godina
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je ove godine obilježila 59 godina od svog donošenja, prema Musinim riječima predstavlja jedan od ključnih dokumenata u historiji hrvatskog jezika i kulture. Njeno donošenje označilo je prekretnicu u odnosu na pokušaje jezičnog unitarizma koji su tada dominirali u tadašnjoj državi.
Cijeli razgovor emitovan je u okviru Otvorenog programa Radiotelevizije Herceg-Bosne, a dostupan je i putem podcast platforme.
