Inflacija u eurozoni mogla bi u narednom periodu biti znatno viša od trenutačnih procjena, upozorio je Peter Kazimir, guverner slovačke centralne banke i član Upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB). Prema njegovim riječima, najveću zabrinutost izazivaju cijene prirodnog plina i električne energije, koje bi mogle dodatno ubrzati rast cijena širom eurozone.
ECB već podigao kamatne stope dva puta
ECB je u junu ove godine prvi put od jeseni 2023. godine povećao ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, istovremeno podigavši procjenu inflacije za tekuću godinu na 3 posto. Na septembarskoj sjednici uslijedilo je novo povećanje od 0,25 procentnih poena, dok je procjena inflacije za ovu godinu ostala nepromijenjena, uz pretpostavku da će energetski šok postepeno slabiti.
Prema aktuelnim projekcijama ECB-a, inflacija bi u posljednjem tromjesečju ove godine mogla dosegnuti 3,6 posto, nakon čega bi početkom 2027. godine trebala krenuti opadati. Za 2027. godinu ECB predviđa prosječnu inflaciju od 2,5 posto, što je za 0,2 procentna poena više u odnosu na junsku procjenu, dok se za 2028. godinu očekuje inflacija od 2,1 posto.
Podsjeća se da je u avgustu inflacija u eurozoni ubrzala na 3,3 posto, što predstavlja najsnažniji rast cijena u posljednje tri godine. Energija je na godišnjem nivou poskupjela za čak 14,3 posto, nakon rasta od 10,3 posto mjesec ranije.
Fokus na plin i struju, ne na naftu
Kazimir, poznat kao zagovornik strože monetarne politike, nije eksplicitno pozvao na dodatno povećanje kamata, ali je naglasio da ECB nije unaprijed opredijeljen ni za strožu ni za blažu politiku te da neće oklijevati podići kamate ukoliko podaci to budu zahtijevali.
