Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD), ocijenila je da predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini nikada nije bila ovako bez ideja i energije. Prema njenim riječima, političkim strankama nedostaju kvalitetni kadrovi i konkretni programi, dok su teme koje direktno utiču na kvalitet života građana ponovo ostale zapostavljene.
Daguda je istakla da CPCD ove godine obilježava 30 godina rada i da je tokom tog perioda organizacija pratila brojne izborne procese u zemlji, ali da ovogodišnju kampanju smatra posebno bezidejnom.
"Meni se čini da nikad nije bila predizborna kampanja ovako neinovativna, ovako bez energije. I meni se nekad čini da ono što govore ne vjeruju ni sami kandidati i kandidatkinje", kazala je Daguda.
Apatija birača i nedostatak konkretnih programa
Prema njenim riječima, građani su izgubili nadu i postali rezignirani prema političkim porukama, što opisuje kao opštu apatiju. Kao poseban problem izdvojila je izostanak konkretnih političkih programa temeljenih na stvarnim potrebama i podacima, ali i sve manji broj kvalitetnih kandidata u strankama.
"Političke partije, sve redom, dakle nema nekih koji su pošteđeni tog izazova, imaju sve manje kvalitetnih kandidata iz raznih razloga i imaju problema s podmlatkom, jer mi već 30 godina manje-više gledamo ista lica", rekla je.
Daguda smatra da bi birači trebali procjenjivati sposobnost kandidata za dijalog i njihov odnos prema drugim ljudima, umjesto da se fokusiraju na nacionalne tenzije koje se, kako kaže, lakše koriste za izazivanje straha nego što se nude rješenja za svakodnevne probleme kao što su vodosnabdijevanje ili kvalitet obrazovanja.
"Građanima je dosta straha. Nama treba razvoj. Nama treba neka nada da će nam biti bolje", poručila je Daguda.
Zapostavljene teme i sumnjiv način finansiranja NVO sektora
Direktorica CPCD-a upozorila je da se tokom kampanje premalo govori o prirodnim resursima, obrazovanju, ekonomiji i poduzetništvu mladih, dok se, kako navodi, zemlja polako pretvara u "koloniju nekih sila" jer se prirodno bogatstvo prepušta interesima drugih.
Osvrnula se i na javno finansiranje udruženja i fondacija, procjenjujući da različiti nivoi vlasti u BiH godišnje izdvajaju oko 150 miliona KM za te namjene.
- Oko 50 miliona KM godišnje dodjeljuje se bez transparentnog javnog poziva
- Sredstva se često dodjeljuju putem diskrecionih prava
- Riječ je o novcu poreskih obveznika, ističe Daguda
Govoreći o stanju civilnog društva, spomenula je i pokušaj donošenja zakona o "stranim agentima" u Republici Srpskoj, navodeći da je zakon, i pored toga što nije stupio na snagu, ostavio posljedice u vidu prijetnji i otkaza u nevladinom sektoru.
Novi način glasanja i odlazak mladih iz zemlje
Daguda je pozitivno ocijenila uvođenje skenera i biometrije u izborni proces, smatrajući da će to doprinijeti pouzdanijim rezultatima, iako ne očekuje da će prvi put uveden sistem proći bez poteškoća. Pozvala je građane da se dobro informišu o novim pravilima glasanja, poručivši da "nije komplikovano, samo je drugačije".
Posebno je izrazila zabrinutost zbog niske izlaznosti mladih na izbore, podsjećajući da će upravo oni najduže živjeti u okolnostima koje se danas oblikuju. Osvrnula se i na studentske proteste u Srbiji, izrazivši žaljenje što se energija mladih iz te zemlje nije prenijela i na Bosnu i Hercegovinu.
"Mi smo se svi potajno nadali da će se preliti ta energija mladih iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, to se nije desilo", kazala je Daguda.
Na kraju je govorila i o odlasku stanovništva iz zemlje, navodeći da postoji problem korupcije i "konglomerata interesa" koji sposobnim ljudima onemogućava da dođu do izražaja u politici. Iako razumije razloge zbog kojih ljudi odlaze, lično smatra da je to oblik odustajanja, dodajući da je uvijek teže ostati i boriti se za promjene.




