NASA-in rover Curiosity, koji istražuje površinu Marsa već skoro 14 godina, snimio je neobičnu formaciju koja je podsjetila naučnike na džinovsko pčelinje saće. Otkriće je, prema navodima NASA-e, iznenadilo istraživače koliko sa tla, toliko i ranije prilikom snimanja iz orbite.
Tokom najnovijeg istraživanja unutar kratera Gale, rover je naišao na područje prekriveno poligonalnim strukturama koje na fotografijama izgledaju kao vrh ogromnog marsovskog saća. Kako je Curiosity odmicao dublje u to područje, grebeni poligona postajali su sve erodiraniji, dok je po terenu bilo razbacano tamno kamenje, od sitnog šljunka do većih oblutaka.
Kako je nastala neobična struktura
Naučnici za sada nemaju konačno objašnjenje porijekla ove formacije. Mars iza sebe ima milijarde godina vulkanskih erupcija, djelovanja tekuće vode, taloženja sedimenata, erozije vjetrom i naglih klimatskih promjena, a svaki od ovih procesa mogao je doprinijeti stvaranju poligona.
Na Zemlji slični geometrijski uzorci nastaju usljed sušenja i pucanja blata, kristalizacije minerala ili usljed ponavljanog smrzavanja i otapanja tla. Nije, međutim, jasno da li je marsovska struktura rezultat sličnih procesa ili posrijedi sasvim drugi mehanizam.
Odgovor na pitanje kako je struktura nastala mogao bi pružiti važne tragove o uslovima koji su nekada vladali na Crvenoj planeti.
Zagonetka tamnog kamenja
Pažnju istraživača privukao je i tamni kamen razbacan po svijetloj podlozi prekrivenoj poligonima. Za njegovo porijeklo postoji nekoliko teorija:
- Kamenje se moglo odlomiti sa viših geoloških slojeva i skotrljati nizbrdo
- Moglo je biti izbačeno prilikom drevnog udara koji je formirao krater Gale
- Postoji mogućnost da se radi o meteoritima koji su pali na Mars prije miliona godina
Ranije misije na Marsu već su pronalazile tamne stijene koje sadrže nikl, element čest u meteoritima, ali relativno rijedak u marsovskim stijenama. Zbog toga je rover instrumentima analizirao i jedan od tamnih oblutaka, kao i grebene poligona, a naučnici tek treba da utvrde da li su novopronađene stijene istog sastava.
Zašto je otkriće značajno
Curiosity od svog slijetanja 2012. godine istražuje krater Gale, proučavajući slojeve stijena, drevna riječna korita i mineralne naslage u potrazi za dokazima da je Mars nekada imao uslove pogodne za mikrobni život. Struktura koja podsjeća na saće predstavlja jednu od najnovijih neriješenih zagonetki planete.
Naučnici planiraju nastaviti analizu snimaka i geoloških podataka kako bi utvrdili da li su poligoni i obližnje tamne stijene povezani ili su rezultat dva odvojena geološka događaja. Prema navodima NASA-e, već sljedeće sedmice rover će preći u novi pojas materijala koji na orbitalnim snimcima izgleda tamnije i grublje teksture, što bi moglo donijeti nove zagonetke.
