Hrvatska je krajem 2025. godine raspolagala strateškim robnim zalihama dovoljnim za opskrbu stanovništva žitaricama tokom 60 dana, dok lijekovi, cjepiva i medicinski materijal ponovo nisu bili osigurani, uprkos zakonskoj obavezi njihovog čuvanja. Ovi podaci objavljeni su u Izvještaju o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, koji je izradilo hrvatsko Ministarstvo gospodarstva.
Vrijednost strateških robnih zaliha na kraju prošle godine iznosila je 93 miliona eura, što predstavlja povećanje od 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zalihe se čuvaju na 357 tajnih lokacija širom zemlje, a namijenjene su osiguravanju osnovne opskrbe stanovništva u slučaju ratnog stanja, prirodnih katastrofa ili drugih vanrednih okolnosti.
Zašto lijekovi i dalje nedostaju
Iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da je nabavka, skladištenje i distribucija lijekova uslovljena posebnim zakonskim zahtjevima, uključujući dozvole za promet lijekovima i medicinskim proizvodima. Zbog ovih komplikacija, stanje zaliha lijekova tokom 2026. godine ostalo je nepromijenjeno.
U slučaju velikih nepogoda i drugih vanrednih okolnosti, lijekovi se mogu nabavljati hitnim postupcima i distribuirati preko ovlaštenih zdravstvenih službi, navode iz Ministarstva.
Zalihe su planirane na osnovu racionalne potrošnje za 200.000 stanovnika tokom 60 dana, zaliha žitarica za cjelokupno stanovništvo tokom istog perioda, te opreme za zbrinjavanje 50.000 stanovnika u vanrednim situacijama.
Struktura i vrijednost zaliha
Najveći udio u vrijednosti zaliha činila je pšenica sa 18 posto, slijede višenamjenske autocisterne sa 12 posto, ulje sa 9 posto, šećer sa 7 posto, te kontejneri i kukuruz sa po 6 posto. Tokom 2025. godine za popunu zaliha nabavljena je roba vrijedna 11,5 miliona eura.
Među nabavljenim artiklima bile su:
- Deset višenamjenskih autocisterni za prijevoz pitke vode
- Deset miliona kilograma pšenice
- Više od 4,3 miliona kilograma šećera
- 1.000 pakovanja dječijih pelena
- 5.000 pakovanja higijenskih uložaka
Na kraju godine, Hrvatska je raspolagala sa 66.303 tone pšenice vrijedne 16,92 miliona eura, što predstavlja povećanje u odnosu na 56.630 tona godinu ranije. Zalihe su uključivale i 26.309 tona kukuruza, 4.881 tonu ječma, 9.974 tone šećera, kao i 3,8 miliona litara ulja i 650.044 litara vode za piće.
Troškovi i pomoć raseljenim licima
Direkcija za robne zalihe u 2025. godini ostvarila je 54,6 miliona eura prihoda i 58,5 miliona eura rashoda, što predstavlja povećanje rashoda od 16,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio sredstava, čak 39,5 miliona eura, utrošen je na prihvat i zbrinjavanje raseljenih lica iz Ukrajine.
Direkcija je takođe isporučila Hrvatskom Caritasu robnu pomoć vrijednu 1,84 miliona eura za potrebe prehrane najsiromašnijih građana. Za zaštitu od poplava na raspolaganju je bilo 16.432 metra mobilnih brana i više od pola miliona vreća za izradu nasipa, dok je za smještaj i opskrbu stanovništva bilo osigurano 1.105 kontejnera, 256 mobilnih kućica i 1.618 šatora.
