Profesor dr. sc. Dražen Pehar, stručnjak za međunarodne odnose i političku filozofiju, objavio je knjigu koja bi mogla izazvati burne reakcije u političkim krugovima Bosne i Hercegovine. U djelu naslovljenom „Visoki predstavnik, pet poglavlja jednog skandala“, Pehar tvrdi da je institucija Visokog predstavnika (VP) najveći skandal daytonske BiH, opisujući je kao „tiranijsku funkciju“ koja sistematski razgrađuje Daytonski sporazum.
Prema njegovim riječima, VP sprječava normalan politički dijalog između konstitutivnih naroda i održava stanje latentnog sukoba u zemlji, koje traje već skoro tri decenije.
Bonnske ovlasti kao politički blef
Pehar u knjizi detaljno objašnjava da su takozvane Bonnske ovlasti pogrešno nazvane i da Visoki predstavnik nikada nije zvanično dobio posebne ovlasti od strane bilo kojeg tijela, uključujući Vijeće za implementaciju mira (PIC). On podsjeća da je bivši britanski ambasador u BiH, Charles Crawford, još 2009. godine otvoreno govorio o „blefu“ koji je osmišljen od strane britanske diplomatije i naknadno ponuđen američkom State Departmentu i Madeleine Albright kao instrument uticaja u BiH.
„Blef je prošao i nastavlja prolaziti već skoro 30 godina u BiH. Što možda govori najviše o nama samima, a ne o onima koji su odglumili blef,“ ističe Pehar.
Profesor dodaje da mandat Visokog predstavnika, po njegovom sopstvenom tumačenju, ostaje namjerno neodređen, budući da VP uvijek može posegnuti za „dodatnim mjerama prema vlastitoj diskrecionoj procjeni“.
OHR kao „veliki dediskurzator“
Pehar u knjizi razvija koncept Visokog predstavnika kao „velikog dediskurzatora“, tijela koje obeshrabruje političke aktere, posebno bošnjačku stranu, od stvarnog pregovaranja i traženja kompromisa. Prema njegovoj analizi, VP krši tri temeljna postulata Dejtonskog sporazuma, uključujući direktnu primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i princip revizije zakona koji bi trebao biti u domenu ustavnih sudova.
Osvrćući se na aktuelnu, izbornu 2026. godinu, Pehar upozorava da institucija koja nije formalno potvrđena u Vijeću sigurnosti UN-a djeluje kao destabilizirajući faktor u već napetoj predizbornoj atmosferi. Kao primjer navodi politički progon Milorada Dodika i izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt 2023. godine, za koje tvrdi da nemaju uporište u realnim pravnim pojmovima.
Poziv na građansku hrabrost i domaće vlasništvo
U završnom dijelu razgovora, Pehar poziva na leguje pobune protiv postojećeg stanja, pozivajući se na lik Antigone iz Sofoklove drame kao simbol legitimnog otpora nepravednoj vlasti. Smatra da politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda trebaju preuzeti veću odgovornost i prestati se oslanjati na strane instance.
Prema njegovim riječima, ključni problem BiH leži u nedostatku domaćeg vlasništva nad političkim procesima, kao i u servilnosti dijela elita koje prihvataju podređenu ulogu u sistemu koji sam sebe naziva demokratskim, a to, tvrdi Pehar, u praksi nije.
