Bosna i Hercegovina će nakon Općih izbora održanih 4. oktobra prvi put u historiji imati dvije žene u Predsjedništvu BiH, Željku Cvijanović i Darijanu Filipović. Iako se ovakav rezultat može posmatrati kao simbolički iskorak, novinarka, sociologinja i glavna urednica portala Intervju.ba Senka Kurt smatra da to ne znači stvarnu promjenu u položaju žena u bosanskohercegovačkom društvu.
Gostujući u programu N1, Kurt je otvoreno kritikovala političarke koje, prema njenoj ocjeni, nisu dovoljno iskoristile svoje funkcije za unapređenje prava žena, te upozorila da žene u BiH i dalje teško dolaze do pozicija na kojima se donose najvažnije odluke.
Formalna, ali ne i suštinska promjena
Kurt je podsjetila da su portal Intervju.ba i Fondacija Infohouse tokom izborne kampanje kroz projekat "Na sva zvona" istraživali položaj žena u politici. Prema njenoj ocjeni, izbor dvije članice Predsjedništva BiH sam po sebi ne dokazuje da su žene postale ravnopravnije.
"Jednostavno, dogodilo se to da ćemo nakon 4. oktobra u Predsjedništvu imati dvije žene. Po mom mišljenju, to je potpuno formalna, ali ne i suštinska promjena", kazala je Kurt.
Podsjetila je da Željka Cvijanović nije politička autsajderka, s obzirom da je već provela četiri godine u Predsjedništvu BiH, te da se ne sjeća da je u tom periodu uradila nešto konkretno na unapređenju položaja žena. Govoreći o Darijani Filipović, istakla je da je riječ o mladoj političarki koja dolazi iz stranačkih redova, a ne iz aktivističkih krugova, te da se ne sjeća njenih inicijativa vezanih za prava žena tokom izborne kampanje.
Kritike na račun Borjane Krišto i parlamentarki
Kurt se osvrnula i na rad predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, ocjenjujući da se tokom njenog mandata, u kojem je u BiH godišnje bilježeno između 10 i 12 femicida, nije javno obraćala toj temi niti pokazivala reakcije na položaj žena u društvu.
Posebno je ukazala na nedostatak organizovanog i zajedničkog djelovanja zastupnica u parlamentu, bez obzira na stranačku pripadnost.
"Niko ih ne sprečava da, bez obzira na ideologiju, političku partiju i entitet iz kojeg dolaze, imaju neki klub u kojem će neformalno razmišljati o takozvanim ženskim pitanjima", rekla je Kurt.
Kao primjer nekontinuiranog angažmana navela je i bivšu gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, čije je zalaganje protiv femicida, prema njenim riječima, utihnulo nakon izbornog ciklusa.
Žene na listama: "Upaljač i olovka" umjesto vidljivosti
Kurt je ukazala i na probleme s kojima se kandidatkinje suočavaju unutar vlastitih stranaka, od pozicija na listama do finansiranja promotivnih materijala.
- Kandidatkinje su često same plaćale svoje fotografije i postere
- Muškim kandidatima dodjeljivane su bolje pozicije i veća vidljivost
- Žene rijetko imaju zajednički stranački front van ideoloških podjela
"Mi smo se šalili u jednom tekstu: 'Muškarcima visoko mjesto na poziciji, ženama upaljač i olovka'", ispričala je Kurt.
Podsjetila je i na izjavu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je, predstavljajući Borjanu Krišto kao kandidatkinju, rekao da je
