Budžetski korisnici u Federaciji Bosne i Hercegovine po osnovu radnopravnih sporova potražuju oko milijardu konvertibilnih maraka, dok su iz budžeta prethodnih godina već isplaćeni deseci miliona KM. Vlasti upozoravaju da bi ovakav trend mogao imati ozbiljne posljedice po javne finansije, zbog čega razmatraju mogućnost da dio tih obaveza bude pretvoren u javni dug.
Prema dostupnim podacima, budžetski korisnici od kantona potražuju oko 700 miliona KM, dok je iz budžeta Federacije BiH do sada isplaćeno 40 miliona KM, dodatnih 50 miliona KM je dospjelo na naplatu, a još 70 miliona KM nalazi se u postupku realizacije.
O ovom pitanju govorilo se i na posebnoj sjednici Vlade Federacije BiH, gdje je tadašnji premijer Fadil Novalić izrazio iznenađenje visinom pojedinih odštetnih zahtjeva.
Posebnu pažnju javnosti izazvali su slučajevi u kojima su među tužiocima bili i zaposleni u Federalnom pravobranilaštvu, instituciji čiji je zadatak zastupanje interesa Federacije BiH.
Prema navodima koje prenosi Slobodna Bosna, Azra Olovčić, tadašnja zamjenica federalnog pravobranioca, podnijela je tužbeni zahtjev u iznosu od 114.000 KM zbog razlike u plaćama i naknadama. U istom postupku Federaciju BiH zastupalo je upravo Federalno pravobranilaštvo, odnosno institucija u kojoj je bila zaposlena.
Slične zahtjeve podnijele su i druge bivše ili aktuelne zaposlenice Federalnog pravobranilaštva. Tako se navodi da je Zijada Kučuković potraživala 114.000 KM, dok su Nermina Deljkić i Mediha Mehonić tražile po 91.500 KM. Još nekoliko sadašnjih ili bivših zaposlenika ove institucije potraživalo je iznose između 23.000 i 33.000 KM.
Iz Vlade Federacije BiH tada je poručeno da će pokušati spriječiti dalje gomilanje ovakvih obaveza kroz izmjene zakonodavstva, ističući da bi nastavak ovakve prakse mogao ozbiljno ugroziti stabilnost budžeta na svim nivoima vlasti.
U javnosti se posebno problematizira činjenica da su u pojedinim slučajevima interese Federacije pred sudovima zastupale osobe koje su istovremeno bile direktno uključene u sporove protiv države, što je dodatno otvorilo pitanja o načinu vođenja ovih postupaka i zaštiti javnog interesa.
