Island je u subotu izašao na referendum na kojem građani odlučuju da li žele ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Odluka o raspisivanju referenduma donesena je u martu, nakon što je aktuelna proevropska vlada, koju predvode socijaldemokrate, a koja je pobijedila na izborima 2024. godine, najavila da će građani direktno odlučivati o ovom pitanju.
Island je zahtjev za članstvo u EU podnio još 2009. godine, u periodu nakon globalne finansijske krize koja je ostavila teške posljedice na ekonomiju zemlje. Međutim, tadašnja euroskeptična vlada je 2013. godine odlučila obustaviti pristupne pregovore, čime je proces stavljen na čekanje na više od decenije.
Geopolitički pritisci vraćaju pitanje EU u fokus
Island je nordijska zemlja s manje od 400.000 stanovnika i punopravna članica NATO alijanse. Posljednjih mjeseci zemlja se suočava sa sve izraženijim pritiskom da pojača saradnju s evropskim kontinentom. Na promjenu javnog raspoloženja utjecali su sumnje u dugoročnu posvećenost Washingtona sigurnosti Evrope i Islanda, kao i pojačano geopolitičko rivalstvo u arktičkom regionu.
Dodatnu zabrinutost izazvale su i izjave iz Washingtona koje su nagovijestile mogućnost preuzimanja kontrole nad Grenlandom, arktičkim ostrvom koje se nalazi zapadno od Islanda. Ovakve okolnosti dodatno su podstakle raspravu o potrebi jačeg povezivanja s Bruxellesom.
Island već ostvaruje blisku saradnju s Evropskom unijom kroz Evropski gospodarski prostor, a takođe je i dio schengenskog prostora, što znači da nema unutrašnjih graničnih kontrola prema većini evropskih zemalja.
Ribarstvo kao ključno pitanje spora
Jedna od najosjetljivijih tema u raspravi o eventualnom članstvu u EU jeste kontrola nad ribolovnim područjima, koja imaju izuzetno važnu ulogu u ekonomiji Islanda. Mnogi građani strahuju da bi ulazak u Uniju mogao ugroziti nacionalnu kontrolu nad ovim resursima.
- Ankete pokazuju da je javnost podijeljena oko pitanja obnove pregovora
- Ribarstvo se izdvaja kao ključna sporna tačka
- Island je već usklađen s dijelom evropskih standarda kroz EGP i Schengen
Ukoliko građani na referendumu podrže nastavak pregovora, zemlju očekuje dugotrajan proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom, tokom kojeg će se ocjenjivati koliko je islandsko zakonodavstvo usklađeno sa pravnim tekovinama Evropske unije. Taj proces bi, prema iskustvima drugih zemalja, mogao trajati više godina.
Rezultati referenduma se očekuju u narednim danima, a analitičari smatraju da bi ishod mogao značajno utjecati na buduću vanjskopolitičku orijentaciju ove nordijske zemlje.
