Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon posljednjih izbora u više navrata je istakao da kao koalicione partnere u vlasti prioritetno vidi Stranku za BiH i Demokratsku frontu. Ova druga stranka raspolaže malim parlamentarnim kapacitetom, a zbog svog ukupnog političkog djelovanja predstavlja neprihvatljivog partnera za HDZ BiH i SNSD, najjače stranke među Hrvatima i Srbima.
Politički analitičari ovu situaciju uglavnom tumače kao pokušaj spašavanja Željka Komšića i njegove stranke. Iako je Demokratska fronta na izborima zabilježila ozbiljan pad podrške, njena saradnja sa SDA nije novijeg datuma.
Razlozi iza mogućeg partnerstva
Pravnik Damir Sakić smatra da se ne radi isključivo o pokušaju spašavanja Komšića, već i o reakciji SDA na činjenicu da su drugi potencijalni partneri odbacili saradnju sa DF-om.
Koliko god gospodin Izetbegović i SDA pokušavali spasiti Komšića, smatram da je to više posljedica činjenice što drugi partneri tvrde da je za njih DF neprihvatljiv te da iz tog razloga SDA inzistira da DF bude dio vlasti, kazao je Sakić.
Politolog Danijel Vidović ističe da javnost ne poznaje detalje odnosa između Izetbegovića i rukovodstva SDA s jedne strane, te Komšića s druge strane.
Mi ne znamo kakve relacije je izgradio tijekom vremena s njima Bakir Izetbegović i rukovodeća struktura SDA, postoje li nekakvi dogovori ispod stola i nekakvi dugovi prema Željku Komšiću u političkom smislu, naveo je Vidović.
Poraz na izborima i posljedice
Vidović dodaje da je prvenstveno odgovornost na SDA, koja je pobijedila unutar bošnjačkog biračkog tijela, iako ne tako dominantno kao HDZ BiH kod Hrvata i SNSD kod Srba.
- Demokratska fronta ostala je bez mjesta u Predsjedništvu BiH
- Predsjednik stranke nije osvojio mandat zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine
- Drastično je smanjen broj glasova, što se odrazilo na broj zastupnika u federalnom i državnom parlamentu
Sakić naglašava da je prioritet trenutno smirivanje odnosa u Federaciji i poboljšanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Smatram da bi se nova vlast trebala napraviti što prije i da bi se trebalo početi raditi. Ima jako puno posla, tako da nisu zaista potrebne bilo kakve tenzije ili ustrajavanja da se u vlast uvede politička stranka koja je zaista doživjela težak politički poraz, dodaje Sakić.
Iskustvo iz prošlosti
Demokratska fronta je ranije bila dio federalne i državne vlasti u periodu 2014-2018. godine, a prema ocjeni analitičara, tada se pokazala kao destruktivan politički faktor, uprkos retorici o jačanju države po građanskim principima.
Primijenjeno na političku realnost BiH, to je doista imalo destruktivan učinak na cijelu političku klimu, a posebno na međunacionalne odnose, naglašava Vidović.
Da li će Izetbegović i ovaj put pokušati osigurati mjesto Demokratskoj fronti u vlasti, postat će jasnije kada počnu ozbiljniji pregovori o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini.
