Rezultati nedavno održanih međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi dovesti do značajnih promjena u odnosu snaga u Washingtonu, a prema riječima Elvira Klempića, bivšeg savjetnika u američkoj administraciji, posljedice bi se mogle osjetiti i na odnos SAD-a prema Bosni i Hercegovini. Klempić je za N1 kazao da očekuje znatno jači nadzor Kongresa nad administracijom Donalda Trumpa, posebno kada je riječ o pitanjima sankcija, lobiranja i odnosa prema Republici Srpskoj.
Analizirajući izborne rezultate, Klempić je istakao da je ishod iznenadio čak i upućene u Washingtonu.
Teško je naći nekoga u Washingtonu ovih dana koji bi vam rekao da je očekivao da će se desiti ono što se desilo prije dva-tri dana. Ovo je bilo nevjerovatno.
Prema njegovim riječima, demokrate bi mogle osvojiti više od 250 mjesta u Predstavničkom domu i gotovo 56 mjesta u Senatu, uključujući pobjede u državama u kojima ta stranka decenijama nije uspijevala osvojiti senatorska mjesta.
Ekonomija presudila, ne identitet kandidata
Klempić je naglasio da su rezultati pokazali kako su biračima konkretna ekonomska pitanja bila važnija od toga odakle kandidati dolaze ili kojoj vjeri pripadaju.
Američko društvo je poslalo poruku da im baš nije toliko bitno šta ste i odakle ste i ko ste, nego koliko im je bitno za šta se zalažete.
Dodao je da, po njegovom mišljenju, glasači nisu glasali za demokrate kao stranku, nego za ideju bolje Amerike koju su u ovom trenutku predstavljali upravo njihovi kandidati. Istakao je i da su birači svjesni da se promjene ne dešavaju preko noći, ali da je jedan od ključnih motiva bio uspostavljanje ravnoteže i jačeg nadzora nad Trumpovom administracijom.
Šta promjene znače za Bosnu i Hercegovinu
Kada je riječ o vanjskoj politici prema Balkanu, Klempić ne očekuje nagle zaokrete, budući da tu politiku i dalje vode predsjednik i State Department.
Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu.
Ono što bi se, prema njegovim riječima, moglo bitno promijeniti jeste uloga Kongresa, koji bi mogao pokrenuti veći broj saslušanja, istraga i pitanja vezanih za kontrolu budžeta, posebno u vezi sa sankcijama.
Kao primjer je naveo pitanje skidanja Milorada Dodika sa američke liste sankcija.
To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako.
Prema njegovim riječima, istrage bi mogle početi već od prvog dana rada novog saziva Kongresa, u januaru, kada će Trumpova administracija biti obavezna da objasni odluke o skidanju pojedinih osoba sa sankcijskih lista, kao i eventualne tokove novca.
Kongres će tražiti ko je kupovao, a ko ne, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti.
Lobiranje Republike Srpske pod lupom
Klempić smatra da bi predmet istrage moglo postati i lobiranje Republike Srpske u američkoj prijestolnici.
Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu.
Po njegovoj ocjeni, pojačan nadzor Kongresa mogao bi natjerati administraciju na veći oprez u pristupu Balkanu.
Osvrnuo se i na proces imenovanja novog američkog ambasadora u BiH, ocjenjujući da se taj proces neće brzo pomjerati te da BiH vjerovatno neće biti među prvim prioritetima novog Kongresa.
- Demokrate bi mogle osvojiti više od 250 mjesta u Predstavničkom domu
- Očekuje se gotovo 56 senatorskih mjesta za demokrate
- Kongres bi mogao pokrenuti istrage o sankcijama i lobiranju RS-a od januara
- Imenovanje novog ambasadora u BiH vjerovatno neće biti prioritet
Govoreći o tome šta probosanske političke snage trebaju učiniti u Washingtonu, Klempić je poručio da im nedostaje konkretna strategija.
Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu.
Dodao je da se predstavnici BiH ne bi trebali vezivati isključivo za jednu stranku, nego razvijati kontakte s obje strane, posebno s ljudima koji će sjediti u komitetima za vanjsku politiku i odbranu.
Na kraju se osvrnuo i na Dodikov odlazak na skup na Mar-a-Lagu, ocjenjujući da tom događaju ne treba pridavati poseban značaj, budući da je riječ o kupovini ulaznice dostupnoj svakom građaninu. Govoreći o bosanskohercegovačkoj dijaspori u SAD-u, istakao je da ona iz izbora u izbore sve više učestvuje u glasanju, ali da još nije organizovana kao jedinstven glasački blok.
