U emisiji Fokus Radiotelevizije Herceg Bosne, koju vodi Jurica Gudelj, analizirani su rezultati Općih izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini i proces formiranja vlasti. Gosti emisije bili su novinar Zoran Krešić i evropska parlamentarka Željana Zovko, koji su govorili o izboru Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, sastancima Dragana Čovića sa predstavnicima drugih stranaka, te o prioritetima buduće vlasti.
Rezultati izbora i hrvatski politički prostor
Krešić je naveo da su Hrvati, prema njegovoj analizi podataka Centralne izborne komisije, osvojili ukupno 108 mandata u državnom i federalnom Parlamentu te u kantonalnim skupštinama, najvećim dijelom u pet do šest kantona. Od toga, HDZ BiH sa partnerima drži 77 mandata, odnosno oko 72 posto, dok hrvatska opozicija ima oko 25 mandata.
Prema njegovim riječima, pobjeda Darijane Filipović vraća državu na osnovne dejtonske postavke, jer se njenim izborom zaustavlja praksa nametanja predstavnika u Predsjedništvu BiH.
"Pobjeda Darijane Filipović postavlja stvari na prave temelje unutar hrvatskog naroda i BiH", kazao je Krešić.
Posebno je skrenuo pažnju na slučaj u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, gdje je kandidatkinja sa svega 230 glasova ušla u Skupštinu kantona i postala izaslanica u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, iako tamo živi svega 23 Hrvata. Ocijenio je da takav primjer ne predstavlja legitimno političko predstavljanje naroda, na šta upućuju i presude Ustavnog suda BiH.
Odnos prema takozvanoj građanskoj BiH
Komentarišući slab izborni rezultat unitarističkih opcija okupljenih oko Željka Komšića, Krešić je ocijenio da te politike nisu nestale, već da pojedini akteri u BiH i dalje smatraju kako rat nije završen i žele ostvariti ratne ciljeve.
Naglasio je da priča o građanskoj BiH zapravo predstavlja pokušaj stvaranja države jednog naroda, te da je bošnjački narod jedini na Balkanu koji nije uspio ostvariti vlastitu nacionalnu državu, za razliku od Srba, Hrvata, Albanaca, Crnogoraca, Makedonaca i Slovenaca.
- Hrvati su osvojili 108 mandata na svim nivoima vlasti
- HDZ BiH drži 72 posto hrvatskih mandata
- Nakon izbora, strani ambasadori po prvi put neće arbitrirati u formiranju vlasti
Krešić je istakao da je nakon izbora 2026. i narednih izbora 2027. godine prvi put od Dejtonskog sporazuma do danas vlast prepuštena isključivo domaćim stranama, bez uticaja Američke ambasade i Ureda visokog predstavnika. Izrazio je očekivanje da će se formirati široka koalicija orijentisana ka Evropskoj uniji, bez radikalnih opozicionih glasova koji bi govorili o izdaji.
Evropski put BiH i uloga Darijane Filipović
Željana Zovko je naglasila da su naredni mjeseci ključni za Bosnu i Hercegovinu, jer zemlja mora iskoristiti trenutni zamah u procesu evropskih integracija. Podsjetila je na ovonedjeljnu raspravu Evropskog vijeća o proširenju, gdje je hrvatski premijer Andrej Plenković spriječio da se rok za pristupanje dodijeli samo jednoj zemlji, čime bi BiH mogla biti isključena iz ubrzanog procesa.
"Evropskoj uniji potreban je jedan uspjeh prije nego što nastupi zastoj, stoga BiH mora iskoristiti ovaj zamah", upozorila je Zovko.
Zovko je naglasila i značaj izbora Darijane Filipović, očekujući da nova hrvatska članica Predsjedništva nastavi praksu koju je uspostavila Borjana Krišto, posebno u pogledu popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže legitimnim hrvatskim kadrovima i usklađivanja vanjske politike BiH sa stavovima Evropske unije.
Oba sagovornika saglasila su se da je ispred nove vlasti ispit političke zrelosti, bez stranog menadžiranja, te da uspjeh formiranja vlasti zavisi od spremnosti svih strana na dogovor zasnovan na principima i interesima sva tri konstitutivna naroda.
