Mirza Kušljugić, profesor i bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, izjavio je da se Bosna i Hercegovina nalazi u periodu izrazitih promjena u međunarodnim odnosima te da male države u takvim okolnostima teško mogu zaštititi svoje interese bez jasno definisane vanjske politike i oslonca na međunarodne institucije. Ovo je kazao gostujući u emisiji Novi dan na N1.
Prema njegovim riječima, trenutno se odvija svojevrsno redizajniranje globalnog poretka, što utječe na sigurnosne, ekonomske i političke odnose velikih sila, a posljedično i na region Jugoistočne Evrope, uključujući i BiH.
Male države imaju ograničen prostor za samostalno djelovanje
Kušljugić naglašava da BiH, kao mala država, ne može sama bitno utjecati na globalne procese. Kazao je da danas ne postoji jedan dominantan „arhitekta“ međunarodnih odnosa, kao što su to bile Sjedinjene Američke Države prije oko 25 godina.
Rješenje vidi u dosljednom provođenju vanjske politike i institucionalnom povezivanju, prije svega kroz:
- Nastavak procesa pridruživanja Evropskoj uniji
- Jačanje odnosa sa NATO-om
- Intenziviranje regionalne saradnje
Iako su ovi prioriteti i dalje formalno na snazi, Kušljugić upozorava da su u praksi značajno usporeni ili zaustavljeni.
Kontradiktorne poruke iz BiH nisu nova pojava
Osvrćući se na različite, često suprotstavljene stavove koje politički predstavnici BiH iznose međunarodnim partnerima, Kušljugić je istakao da to nije novost, već dugogodišnja praksa.
„Na zasjedanju Vijeća sigurnosti početkom dvijehiljaditih ispred BiH govorila su tri člana Predsjedništva, jedan za drugim, i njihovi govori na toj najvećoj pozornici za sigurnost bili su sasvim kontradiktorni“, prisjetio se Kušljugić.
Takve situacije, dodaje, odraz su unutrašnjih političkih podjela u kojima je teško postići konsenzus o zajedničkom nastupu prema svijetu.
Zapad više nije homogen, energetika postaje sigurnosno pitanje
Jedna od ključnih poruka Kušljugića odnosila se na promjene unutar onoga što se u javnom diskursu naziva „Zapadom“. Prema njegovim riječima, posljednjih godina postaju sve vidljivije razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, i to kako na globalnom nivou, tako i u pristupu Zapadnom Balkanu.
Posebno je istakao ulogu energetike u savremenoj diplomatiji, navodeći da SAD sve više koriste takozvanu transakcionu diplomatiju, prije svega u energetskom sektoru, gdje se utjecaj može ostvariti brzo i konkretno.
„Moramo uvažavati nove tendencije da je energetika postala sigurnosni aspekt, ne samo ekonomski, nego i aspekt koji određuje značajan utjecaj koji neka velika sila može imati na određenom teritoriju“, kazao je Kušljugić.
Zaključio je da se BiH i cijeli region Zapadnog Balkana nalaze u prostoru ukrštanja interesa najvećih svjetskih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije, te da je stoga ključno da zemlja jasno artikuliše sopstvene interese i prioritete.
