Vijesti

Sumnje u istrazi ubistva sarajevskih policajaca: Zašto je mafija označena kao krivac bez dokaza?

Skoro mjesec dana nakon ubistva policajaca Davora Vujinovića i Adisa Šehovića, istraga ne pomiče s mrtve tačke, a javnost se sve više pita da li se automafija koristi kao paravan za pravog počinioca.

Podijeli:
TV1 Portal
TV1 Portal

Skoro mjesec dana od ubistva dvojice sarajevskih policajaca, Davora Vujinovića i Adisa Šehovića, istraga i dalje nije dala konkretne rezultate, a u javnosti rastu sumnje da su prave počinioce zaštitili moćniji akteri kriminalnog miljea. Ubistvo se dogodilo 26. oktobra, a policija je već istog dana zvanično okarakterisala napad kao djelo automafije koja djeluje na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva.

Automafija koja hara takozvanom "Zlatnom dolinom" godinama funkcioniše po istom obrascu, krađa vozila, kratke zatvorske kazne za one koji priznaju krivicu i brzi povratak na kriminalne aktivnosti. Upravo ta praksa otvara pitanje motiva, jer bi ubistvo policajca za takve kriminalce značilo mnogo teže posljedice nego što bi ih očekivalo za obično krivično djelo krađe automobila.

Brza optužba, spora istraga

Policijski i tužilački organi u Sarajevu su za samo nekoliko sati nakon zločina utvrdili da su počinioci pripadnici automafije porijeklom iz Lukavice i Pala. Komesar Mevludin Halilović tada je izjavio da će "prevrnuti svaki kamen" kako bi pronašao ubice, poručivši javnosti odlučnost policije da riješi slučaj.

"Prevrnut ćemo svaki kamen, ali ćemo ih naći... Ili mi ili oni..."

Uprkos ovoj izjavi, mjesec dana kasnije nema konkretnih pomaka. Iz MUP-a Kantona Sarajevo i Tužilaštva svakodnevno stižu identični odgovori da se "istražuje", bez dodatnih detalja. Prema nezvaničnim informacijama iz MUP-a Republike Srpske, veći broj pripadnika automafije u Istočnom Sarajevu je pohapšen ili priveden, uključujući i one uhvaćene na djelu krađe vozila u vrijeme kada su sve policijske agencije intenzivno tragale za ubicama.

Nedostatak forenzičkih dokaza

Jedan od najvećih problema istrage je potpuni izostanak materijalnih dokaza. Iako su ispaljena tri rafala, pronađena je samo jedna čahura, a vozilo kojim su počinioci pobjegli nikada nije lokalizovano. Nema ni DNK traga koji bi mogao povezati osumnjičene sa zločinom.

Advokatica Tatjana Savić, koja brani Srećka Trifkovića, jednog od osumnjičenih koji je već ranije bio hapšen u akciji "Volan", izjavila je da je njen klijent uspješno prošao poligrafsko testiranje te da njegov alibi nikada nije provjeren. Prema njenim riječima, postoji osnovana sumnja da "istraga ide u pogrešnom smjeru".

  • Tri ispaljena rafala, samo jedna pronađena čahura
  • Nema DNK dokaza na mjestu zločina
  • Vozilo kojim su bjegunci pobjegli nikada nije pronađeno
  • Osumnjičeni Trifković prošao poligrafsko testiranje

Institucionalna (ne)odgovornost

Postavlja se i pitanje zašto slučaj od početka nije preuzelo Tužilaštvo BiH uz angažovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), s obzirom na to da kriminalci slobodno prelaze entitetske granice, dok policajci u tome nailaze na prepreke. Također je ostalo nejasno zašto Parlament BiH nije hitno zasjedao povodom ubistva koje je opisano kao "atak na državu", dok je Skupština Kantona Sarajevo reagovala sa sedmodnevnim zakašnjenjem.

U pokušaju da dobiju dodatne informacije, autori istraživanja kontaktirali su i policijske agencije iz regiona. MUP Srbije nije odgovorio na upit, dok su iz Crne Gore potvrdili da ih niko iz bosanskohercegovačkih institucija nije kontaktirao u vezi sa slučajem, uprkos indicijama da su vozila sa sarajevskih ulica završavala i dalje od regiona.

Anonimni izvor iz kriminalnog miljea, bivši pripadnik automafije, izrazio je sumnju da su pravi počinioci uopšte pripadnici te kriminalne organizacije, navodeći da profesionalci u tom poslu "uvijek imaju odstupnicu" za bijeg i ne bi rizikovali dugogodišnju zatvorsku kaznu za obično krivično djelo krađe vozila.

Sa svakim danom koji prođe bez konkretnih rezultata istrage, u javnosti raste sumnja da bi ovaj slučaj mogao pratiti sudbinu ranijih neriješenih ubistava, poput slučajeva Memić i Leutar, gdje pravda nikada nije u potpunosti sprovedena.

Povezane vijesti