Ministar pravde Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, oglasio se putem društvene mreže X kako bi javnosti pojasnio ključne pretpostavke za potpunu provedbu presude Ustavnog suda BiH broj U-23/14, poznatije pod nazivom presuda "Ljubić". Ministar je detaljno analizirao obrazloženje presude i ukazao na sistemske propuste i zloupotrebe koje su se godinama događale prilikom izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Prema riječima ministra Bunoze, odluka Ustavnog suda bit će suštinski provedena samo kada budu ispunjene dvije osnovne pretpostavke. Prva se odnosi na ukidanje pravila po kojem se iz svake županije, odnosno kantona, mora izabrati najmanje po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda. Druga pretpostavka nalaže da se osigura preciznije i potpunije predstavljanje svakog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu.
Narušavanje načela proporcionalnosti
Ministar se posebno pozvao na točku 44. presude, u kojoj Ustavni sud BiH detaljno objašnjava zašto je raniji izborni model bio neustavan. Prema navodima suda, zakonodavac je odredbom da se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu" u potpunosti odustao od načela proporcionalnosti.
Takav pravni okvir otvorio je mogućnost da izaslanik u Dom naroda bude izabran iz županije sa zanemarljivim udjelom pripadnika određenog konstitutivnog naroda. Ustavni sud je upozorio da to dovodi do anomalije u kojoj omjer broja stanovnika i broja delegata u jednoj županiji može biti višestruko veći u odnosu na isti omjer u drugom kantonu, što je ocijenjeno kao praksa u cijelosti suprotna ustavnim načelima Federacije BiH.
"Kada više ne bude obvezno da iz svake županije/kantona mora biti izabran najmanje po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH...", naveo je ministar Bunoza u svojoj objavi.
Zloupotrebe i preuzimanje legitimiteta
Posebnu pažnju ministar Bunoza posvetio je točki 52. presude, u kojoj Ustavni sud BiH detaljno opisuje konkretne izborne zloupotrebe u praksi. Kako izaslanike u Dom naroda posredno biraju kantonalne skupštine formirane na neposrednim općim izborima, gdje svaki birač ima pravo glasati za bilo kojeg kandidata, sporne odredbe su omogućile ozbiljne manipulacije u sistemu predstavljanja.
Ustavni sud u presudi opisuje krajnji, ali sasvim moguć slučaj u kojem osoba može biti izabrana u Dom naroda iako je jedini pripadnik nekog konstitutivnog naroda u određenom kantonu, pri čemu takvog izaslanika biraju pripadnici drugog konstitutivnog naroda.
- Predstavnicima jednog konstitutivnog naroda legitimitet daju predstavnici drugog naroda
- Delegat izabran na ovakav način dobiva isti kapacitet odlučivanja kao onaj koji je izabran isključivo glasovima svog naroda
- Ovakva praksa narušava pravo na demokratsko odlučivanje zasnovano na legitimnom političkom predstavljanju
"Više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu kantona legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda", navodi se u obrazloženju presude na koje se ministar pozvao.
U točki 51. presude zaključuje se da neadekvatno političko predstavljanje dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a samim time i do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine.
