Mostarski muftija Salem ef. Dedović ponovo je istupio u javnost braneći svoju odluku o izdavanju fetve kojom se traži zaštita tzv. Lakišića harema, lokaliteta na kojem se planira izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar. Na konferenciji za medije u Mostaru, muftija je poručio da njegova fetva nije izvan pravnog poretka Bosne i Hercegovine, već se, kako kaže, temelji na državnim zakonima koji uređuju zaštitu sakralnih prostora.
Muftija Dedović je reakcije javnosti na fetvu ocijenio kao islamofobne, naglašavajući da je šerijat sastavni dio svakodnevnog života muslimana.
"Zašto nastaje veliki spor i nesporazum, zato što se pravi islamofobna atmosfera jer se maše šerijatom i fetvom kao neprijateljskim aktima kojima se plaši zapadni kršćanski svijet. Šerijat je svakodnevni život muslimana. Propisi i pravila koja uređuju život", rekao je Dedović.
Fetva kao obavezujući dokument za javne službenike
Muftijstvo u Mostaru izdanu fetvu smatra obvezujućom za sve zaposlene u tijelima javne vlasti, a posebno za muslimane koji rade u državnim institucijama. Ovakav stav izazvao je oštre reakcije, s obzirom da se radi o pravnom mišljenju vjerskog autoriteta koje, u sekularnim društvima, ne bi trebalo imati uticaj na rad pravosuđa i javne administracije.
Kritičari, među kojima se izdvaja i predstavnik institucija koji je komentarisao slučaj, upozoravaju da fetva predstavlja pokušaj stavljanja islamskih normi iznad Ustava BiH.
"Mislim da ima sasvim dovoljno argumenata da se fetva i podnesak okarakteriziraju kao napad na ustavni poredak i da se islamske norme postave iznad Ustava BiH, što je skandalozno i potpuno neprihvatljivo", smatra Vukoja.
Sporni lokalitet mijenjao namjenu decenijama
Islamska zajednica tvrdi da se zgrada HNK gradi na prostoru bivšeg groblja, iako, prema navodima kritičara, na tom lokalitetu nema nikakvih tragova mezarja od 19. stoljeća. Muftija Dedović, međutim, insistira da pravo određivanja šta jeste sakralni prostor za muslimane ne mogu imati ni mediji ni politika.
- Lokalitet je više puta mijenjao namjenu u posljednjih gotovo stoljeće i po
- Prema tvrdnjama kritičara, eventualno groblje je ekshumirano još 1884. godine
- Riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija u centru Mostara
"Ne mora biti državni zakon šerijat. To nam ne treba i na tome ne insistiramo. Možemo živjeti bez toga u pluralnom demokratskom društvu. Ali dajte nam priznanje. Nemojte nam uskraćivati to što je naš sakralni prostor. Mi smo odredili šta je naš sakralni prostor. Ne može nam to određivati mediji i politika", poručio je Dedović.
Kritičari s druge strane naglašavaju da u sekularnim društvima nadležni sudovi, a ne predstavnici vjerskih zajednica, utvrđuju šta se smatra sakralnim prostorom, te da bi umjesto zaoštravanja retorike prema medijima, adekvatniji odgovor bio povlačenje fetve i javno obraćanje javnosti.
