Dok veliki broj građana Bosne i Hercegovine svakodnevno pokušava uskladiti troškove sa skromnim primanjima, novoizabrani političari ulaskom u parlamente dobijaju finansijsku sigurnost kakvu većina zaposlenih u zemlji ne može ni zamisliti. Nakon konstituisanja novih saziva zakonodavnih tijela, poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju plate i naknade koje, u zavisnosti od nivoa vlasti, iznose između 3.500 i 8.500 KM mjesečno.
Ova razlika između primanja političkih funkcionera i prosječnog građanina otvara pitanje opravdanosti takvih iznosa, pogotovo kada se u obzir uzmu rezultati rada i odgovornost prema biračima. Novinarka Milkica Milojević smatra da sam iznos plate nije suštinski problem, već motivacija koja stoji iza ulaska u politiku.
"Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama, i da pritom ne rade svoj posao", izjavila je Milojević za BHRT.
Radnici rade dodatne poslove da bi preživjeli
Dok politički funkcioneri primaju hiljade maraka mjesečno, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate koja iznosi oko 1.300 KM. Istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati pokazalo je da čak 40 posto zaposlenih mora, uz redovan posao, raditi dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju porodici.
Predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske Darko Ružičić ukazuje da su očekivanja radnika, uprkos teškim životnim okolnostima, izrazito skromna.
"Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35 posto", rekao je Ružičić.
Politika kao put do finansijske sigurnosti
Velike razlike u primanjima dodatno jačaju percepciju da je bavljenje politikom jedan od najlakših načina da se osigura finansijska stabilnost. Sociolog Drago Vuković smatra da ovakva praksa postoji gotovo od uvođenja višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini.
"Kod nas je politika odavno, od uvođenja višepartijskog sistema odmah poslije toga postala interesna politika gdje je cilj svake politike briga o svojim ljudima, svojim kadrovima, o njihovom uhljebljenju, a prestala je biti ono što jeste i treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost", ocijenio je Vuković.
Komunikolog Mladen Bubonjić dodaje da sve veći broj mladih ljudi vidi politiku kao jedini izlaz, iako to nije osnovna egzistencijalna potreba.
Interesovanje za ulazak u politiku pokazuje i broj kandidata na posljednjim općim izborima u Bosni i Hercegovini, gdje je učestvovalo oko 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka. Ovi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje zaista motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja i sigurnih pozicija.
