Dvije godine nakon što je najavljena izgradnja nove onkologije u Zenici, onkološki pacijenti i dalje čekaju konkretne korake. Iz Udruženja onkoloških pacijenata SNOP Zenica upozoravaju da broj oboljelih kontinuirano raste, dok su prostorni i kadrovski kapaciteti postojeće onkologije ostali gotovo nepromijenjeni.
Boris Crljenica iz Udruženja SNOP kaže da se situacija, dvije godine nakon prvog skupa posvećenog ovoj temi, nije značajno promijenila.
"Negdje smo na istom nivou, ali naš je zadatak da stalno na tome radimo i sigurni smo da ćemo na kraju istrajati. Nije samo pitanje da li treba u Zenici, to treba u svakom gradu u ovoj državi", kaže Crljenica.
Prema njegovim riječima, sredstva za projekt postoje, poznata je i lokacija na kojoj bi se gradilo, ali sporovi i neslaganja između gradskog i kantonalnog nivoa vlasti usporavaju realizaciju.
"Ono što je za nas žalosno i tragično jeste da sredstva postoje, da znamo gdje treba da se gradi onkologija, da plaćamo penale što ne koristimo sredstva EBRD-a i da je potreban jedan potpis na dozvolu za konkretnu lokaciju kako bi se krenulo s izgradnjom", navodi Crljenica.
Pacijenti suočeni s nedostatkom lijekova i osoblja
Crljenica kaže da su pacijenti suočeni s brojnim problemima, od uslova u kojima primaju terapiju do nedostatka lijekova i zdravstvenog osoblja.
"Pacijenti su isluđeni. Imaju hiljadu problema i muka, bave se svojim zdravstvenim stanjem, opterećuju porodicu, traže sredstva na sve moguće načine, prodaju kuće i imovinu da bi došli do terapija, a onda dođu u bolnicu pa često nema određenih lijekova, nema doktora, pa po dvoje-troje na jednom krevetu primaju terapiju", kaže Crljenica.
Podsjeća da su članovi Udruženja prije dvije godine posjetili onkologiju u Tuzli, nakon čega su vlastima poručili da žele slične uslove za pacijente u Zenici.
Dijana Božić-Srdanović smatra da je situacija danas čak teža nego prije dvije godine, jer je broj pacijenata veći, dok su prostorni kapaciteti i kadrovi na onkologiji ostali isti.
Posebno upozorava na pacijente kojima standardna terapija više ne pomaže i kojima su potrebni takozvani inovativni lijekovi. Prema njenim riječima, lista tih lijekova nije revidirana sedam godina.
"Čak ni do takvih lijekova ljudi u našem kantonu ne mogu doći. Imamo više od 80 ljudi koji čekaju te lijekove i moraju ih sami finansirati ukoliko žele nastaviti liječenje. A finansirati ih ne mogu jer se radi o lijekovima koji koštaju po nekoliko desetina i nekoliko stotina hiljada maraka", upozorava Božić-Srdanović.
Zahtjev Kantonu i hitna sjednica Gradskog vijeća
Udruženje traži da se, dok se ne riješi funkcionisanje Fonda solidarnosti, liječenje pacijenata s liste čekanja finansira preko kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja. Podnijeli su i inicijativu za promjenu propisa koji uređuju rad Fonda solidarnosti.
"Dok god je ovakvo stanje, mi tražimo od našeg kantona da finansira liječenje naših pacijenata i da te liste čekanja prestanu biti liste smrti", ističe Božić-Srdanović.
Crljenica ističe da tačan broj onkoloških pacijenata u Zeničko-dobojskom kantonu nije poznat, ali da broj članova Udruženja ubrzano raste. Udruženje je prije dvije godine počelo sa svega nekoliko članova, a danas ih samo u Zenici ima oko 240. Povezali su se i sa sedam udruženja od Maglaja do Visokog, koja zajedno okupljaju oko hiljadu osoba.
SNOP traži i sazivanje hitne sjednice Gradskog vijeća Zenica isključivo o pitanju dodjele zemljišta za novu onkologiju, kao prve faze izgradnje bolnice.
"To zemljište je Dijanino, moje i svih građana Zenice. Nije ni gradonačelnikovo ni Gradskog vijeća. Ako mora da se proda, a mi mislimo da ne mora, može se prodati za jednu marku jer je to interes svih", smatra Crljenica.
Refundacija pregleda kao jedan od pomaka
Kao jedan od konkretnih rezultata rada Udruženja, Božić-Srdanović navodi refundaciju pojedinih dijagnostičkih pregleda. Ranije su se na magnetnu rezonancu i CT u Kantonalnoj bolnici čekali termini koji nisu odgovarali potrebama onkoloških pacijenata.
"Ako imate kontrolu za tri ili šest mjeseci, a dobijete termin za devet, dvanaest ili četrnaest mjeseci, ljudi su morali pregled obaviti privatno ili ga uopće ne obaviti. Sada se ti pregledi, ako se ne mogu na vrijeme obaviti u bolnici, refundiraju od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja", objašnjava Božić-Srdanović.
Ukazuju i da pacijenti sada mogu obaviti PET skeniranje bez direktnog plaćanja participacije, čime je trošak pregleda prebačen s pacijenta na Zavod zdravstvenog osiguranja.
Oboje predstavnika Udruženja prošli su iskustvo liječenja maligne bolesti, što, kako kažu, dodatno utiče na njihov angažman u borbi za sistemska rješenja, a ne klasičnu humanitarnu pomoć.
"Vi ste promjenjivi, mi smo konstanta. Jednom onkološki pacijent, uvijek onkološki pacijent. Niko nije zaštićen", poručuje Crljenica, prenoseći poruku upućenu premijeru.
Božić-Srdanović zaključuje da je postojanje Udruženja mnogim pacijentima u Zenici postalo izvor nade, posebno onima koji su konačno čuli i vidjeli njihov rad.
