Republika Srpska obilježila je 9. januar, Dan RS i 25 godina postojanja entiteta, uz snažne kontroverze koje su pratile ovogodišnju proslavu. Osporavanja su stigla od bošnjačkih političara, predstavnika NATO-a, američke ambasade u Bosni i Hercegovini, ali i visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, koji je izazvao burne reakcije poređenjem ovog datuma s danom osnivanja Nezavisne Države Hrvatske.
Narodna skupština Republike Srpske ranije je usvojila poseban Zakon o Danu RS, glasovima svih srpskih poslanika, čime su, prema tvrdnjama vlasti u Banjaluci, ispunili odluku Ustavnog suda BiH kojom je prethodni Zakon o praznicima RS proglašen djelimično neustavnim. Novim propisom građani bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, kao i svi drugi koji taj praznik ne smatraju svojim, nisu obavezni da ga slave, čime je, kako navode iz RS, izbjegnuta diskriminacija na koju je upozoravao Ustavni sud.
Reakcija američke ambasade i istraga Tužilaštva BiH
Američka ambasada u BiH ocijenila je da proslava Dana RS predstavlja kršenje vladavine prava zbog nepoštovanja odluke Ustavnog suda, poručivši da bi oni koji to čine trebalo da odgovaraju. Ova izjava dovedena je u vezu sa istragom koju Tužilaštvo BiH vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, te šefova poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini, zbog referenduma o Danu RS održanog u septembru prethodne godine.
Kritičari ovakvog pristupa upozoravaju na dvostruke standarde, ističući da već petnaest godina nije sprovedena odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti svih naroda u svim kantonima Federacije BiH, niti se poštuje propisani broj srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a da te činjenice ne zanimaju ni vlasti FBiH, ni Tužilaštvo BiH, ni međunarodne predstavnike.
Spor oko počasne jedinice i upozorenje NATO generalice
Posebnu pažnju izazvalo je učešće počasne jedinice Trećeg pješadijskog puka Republika Srpska Oružanih snaga BiH na svečanostima 8. i 9. januara u Banjaluci, koju je naredio srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Jedinica je predala raport Ivaniću, položila vijence na spomenik poginulim borcima Vojske RS i sa strane pratila svečani defile, bez direktnog učešća u samom defileu.
Uprkos simboličnom prisustvu od samo 40 vojnika, bošnjački političari nazvali su ovaj potez pokušajem mini državnog udara. Komandant NATO štaba u Sarajevu, generalica Žizela Vilc, unaprijed je zaprijetila kaznama zbog navodnog kršenja Zakona o odbrani BiH, dok su bošnjački predstavnici tražili sankcije i za više srpskih oficira koji su u uniformama prisustvovali svečanom prijemu u zgradi Vlade RS.
Ministarstvo odbrane BiH prvo je saopštilo da nema ničeg spornog u angažmanu jedinice, na koju Ivanić ima pravo, ali je nakon nekoliko sati taj stav povuklo i najavilo dodatnu analizu aktivnosti. Ivanić je odgovorio da po zakonu ima pravo da odluči kada i gdje će jedinica biti upotrijebljena, poredeći to sa praksom polaganja vijenaca pripadnika bošnjačkog puka na mezarju Aliji Izetbegoviću.
Dodik je najavio mogućnost povlačenja RS iz Sporazuma o Oružanim snagama BiH ukoliko tradicija Vojske RS bude ugrožena, a na svečanoj akademiji povodom Dana RS izjavio je da Republika Srpska nije spremna za ulazak u NATO, što je predstavljalo neuobičajeno direktnu formulaciju u odnosu na dosadašnju politiku prepuštanja odluke referendumu građana.
Incko i poređenje sa NDH
Najviše ogorčenja izazvala je izjava Valentina Incka da bi, ako bi se počeli slaviti praznici kao 9. januar, neko mogao doći na ideju da slavi i 10. april, dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske. Ova rečenica pokrenula je oštre reakcije u Republici Srpskoj.
Iz predsjedništva RS i Vlade RS saopšteno je da se prekida komunikacija sa Inckom dok se ne izvini, dok je Dodik pozvao međunarodnu zajednicu da mu hitno obezbijedi kartu za Austriju.
Iz Partije demokratskog progresa Inck su, uz zahtjev za izvinjenjem, poslali knjigu o zločinima nad Srbima u NDH, dok je Srpska demokratska stranka uputila pismo Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira u BiH, obavještavajući ambasade SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Njemačke i Delegaciju EU u BiH o spornoj izjavi. Sa druge strane, udruženja bošnjačkih žrtava i dio bošnjačkih intelektualaca stali su u zaštitu Incka, koristeći njegovu izjavu za ponavljanje sopstvenih kvalifikacija Republike Srpske kao tvorevine nastale na genocidu.
Analitičari upozoravaju da, bez obzira na to kako će se odvijati budućnost Kancelarije visokog predstavnika, ostaje otvoreno pitanje da li će njen mandat biti okončan bez daljih tenzija, ili će, uz podršku dijela sarajevskih aktera, doći do novih incidenata koji bi mogli dodatno zaoštriti političke i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini.
