Američki državni tajnik Marco Rubio izazvao je zabrinutost među stručnjacima za međunarodno pravo kada je poručio da će Sjedinjene Države "rastaviti" Međunarodni kazneni sud (MKS) "ciglu po ciglu". Ova izjava predstavlja najnoviji potez u dugotrajnom sukobu Washingtona sa haškim sudom, koji od 2002. godine procesuira pojedince odgovorne za ratne zločine.
Za razliku od Međunarodnog suda pravde, koji rješava sporove između država, MKS se bavi krivičnom odgovornošću pojedinaca. U njegovoj nadležnosti nalazi se 125 država članica, dok van tog kruga ostaju SAD, Rusija, Kina i pojedine zemlje Azije i Sjeverne Afrike.
Nova faza pritiska na Haag
Američko ministarstvo vanjskih poslova u zvaničnom saopćenju navelo je konkretne mjere koje razmatra protiv suda, uključujući zabrane ulaska za uposlenike MKS-a i pooštravanje sankcija prema sudu i povezanim organizacijama. Spomenut je i pojačan nadzor nad državama koje, kako se navodi, "koriste američku pomoć, a odbijaju odbaciti autoritet suda".
Andreas Schüller, zamjenik voditelja programa za međunarodne zločine pri Evropskom centru za ustavna i ljudska prava u Berlinu, ocjenjuje da je riječ o javnom priznanju dugogodišnje prakse.
"SAD sada u biti javno obznanjuje nešto što traje već više od godinu dana, da diplomatskim pritiskom pokušava utjecati na druge države kako bi promijenile svoje stavove prema MKS-u", izjavio je Schüller.
Prema njegovim riječima, činjenica da se pritisak sada otvoreno naziva kampanjom pokazuje da je riječ o strateški osmišljenom pristupu koji obuhvata i države koje nisu članice suda.
Historijski kontekst i pitanje nekažnjivosti
MKS je nastao kao nastavak lekcija iz historije, počevši od Nirnberških procesa protiv nacističkog vodstva nakon Drugog svjetskog rata. Nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji i genocida u Ruandi tokom devedesetih godina, ojačao je poziv za osnivanjem stalne međunarodne institucije za krivično gonjenje.
Kai Ambos, stručnjak za međunarodno pravo sa Univerziteta u Göttingenu, naglašava da je riječ o temeljnom pitanju odgovornosti, bez obzira na to da li je riječ o Ukrajini, Iranu ili Gazi.
"Ne može biti prihvatljivo da se ovakvi teški zločini počine, a da glavni odgovorni, prije svega šefovi država i drugi vodeći zvaničnici, ostanu nekažnjeni. To je neprihvatljivo za žrtve, ali i za sve nas", rekao je Ambos.
Sud trenutno nema otvoren postupak protiv američkih državljana, iako je bivši glavni tužitelj Luis Moreno Ocampo upozorio da bi ciljane likvidacije navodnih krijumčara droge na Karibima mogle predstavljati mogući zločin protiv čovječnosti.
Otpor i podrška sudu
Ambos strahuje od takozvanog "chilling effect", odnosno mogućnosti da tužitelji suda postanu popustljiviji prema američkim osumnjičenicima. Također upozorava na problem preterane usklađenosti sa sankcijama, gdje kompanije izvan SAD-a prekidaju saradnju sa sudom iz strahu za svoje poslovanje u Americi.
Sud je, kao odgovor na ranije sankcije, smanjio zavisnost od američkih tehnologija, zamijenivši uredske aplikacije kompanije Microsoft njemačkim open-source rješenjem.
- Evropska unija odmah je izrazila podršku sudu nakon Rubiovih prijetnji
- Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je da sud svijet čini sigurnijim i pravednijim
- Američki Senat je 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, usvojio rezoluciju koja opisuje MKS kao tribunal koji čuva vladavinu prava
Zanimljivo je da je jedan od kosponzora te rezolucije bio upravo tadašnji senator, a danas državni tajnik, Marco Rubio.
