Ovogodišnja suša i produženi period visokih temperatura ostavili su vidljive tragove na poljoprivrednoj proizvodnji u Hercegovini. Prema riječima proizvođača, urod kukuruza na nekim gospodarstvima mogao bi biti manji i do 40 posto u odnosu na prošlu godinu.
Frano Arapović, koji se bavi stočarstvom i ratarskom proizvodnjom u okolini Čapljine i Rakitna kod Posušja, kaže da su ove godine kukuruz za silažu morali požnjeti znatno ranije nego što je uobičajeno.
Kukuruz za silažu ove smo godine morali skinuti dosta ranije zbog velikih vrućina. Prinos je bio manji otprilike 40 posto, a prerano sazrijevanje odrazilo se i na kvalitetu, kaže Arapović.
Kukuruzna silaža predstavlja jednu od osnovnih komponenti u ishrani muznih krava, tako da slabiji urod za stočare znači manje vlastite hrane i veće troškove proizvodnje. Arapović upozorava da visoke temperature direktno utiču na stoku, što bi mogl dovesti do smanjenja proizvodnje mlijeka i problema u reprodukciji. Dodatnu brigu stvara nastavak sušnog perioda bez značajnijih kiša, što u nekim područjima otvara i pitanje dostupnosti vode.
Navodnjavanje kao ključni problem
Agronomski stručnjak Dubravko Pocrnja iz Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar procjenjuje da bi prinosi nekih kultura ove godine mogli biti manji i do 30 posto. Prema njegovim riječima, posljedice suše dodatno pogoršavaju nedovoljno navodnjavanje i nepravilna agrotehnika.
On naglašava paradoks da se, uprkos znatnim finansijskim izdvajanjima za poljoprivredu, navodnjava tek oko deset posto obradivih površina u regiji.
Ne možemo ulagati u ono što nije nužno, a pritom nemati riješeno navodnjavanje. Ako se već izdvajaju značajna sredstva za poljoprivredu, prioritet bi trebala biti ulaganja koja će proizvodnju učiniti otpornijom na sušna razdoblja, kaže Pocrnja.
Kao jedan od najefikasnijih sistema izdvaja navodnjavanje
