Park prirode Hutovo blato, jedan od najvrjednijih krških močvarnih ekosistema u Evropi, suočava se sa sve ozbiljnijim posljedicama dugotrajnih suša i opadajućih vodostaja. Kako upozorava direktorica Javnog preduzeća Park prirode Hutovo blato Irena Rozić, nastavak ovakvih klimatskih trendova mogao bi trajno ugroziti prirodnu ravnotežu ovog zaštićenog područja.
Rozić objašnjava da Hutovo blato nije klasična riječna močvara, već specifičan krški ekosistem čiji vodni režim direktno zavisi od složenih hidroloških veza u slivu rijeke Neretve. Zbog toga, kako naglašava, i najmanje promjene u količini vode mogu izazvati velike posljedice.
Smanjenje vodostaja dovodi do viših temperatura vode, manje količine otopljenog kisika, pojačanog taloženja sedimenta te ubrzanog zarastanja otvorenih vodenih površina i poplavnih livada, kazala je Rozić.
Najugroženije autohtone vrste i migratorne ptice
Prema riječima direktorice, najviše su pogođene autohtone vrste riba karakteristične za krška slatkovodna staništa, potom vodozemci, kao i brojne vrste močvarnih ptica koje zavise od plitkih poplavnih područja bogatih hranom.
Dugotrajan nedostatak vode negativno utiče i na zajednice močvarne vegetacije koje održavaju stabilnost cijelog ekosistema, dok istovremeno stvara povoljne uslove za širenje invazivnih vrsta koje istiskuju autohtonu floru i faunu.
Posebno zabrinjava činjenica da je Hutovo blato jedno od najvažnijih odmorišta na migracijskom putu ptica duž istočne obale Jadrana. Kako ističe Rozić, smanjenje vodenih površina direktno utiče na kvalitetu hranilišta i gnijezdilišta, što se odražava na brojnost i migracijske obrasce pojedinih vrsta.
- Smanjenje kisika u vodi i porast temperature
- Ubrzano zarastanje vodenih površina i poplavnih livada
- Širenje invazivnih biljnih i životinjskih vrsta
- Ugrožavanje ptica selica na migracijskom putu
Klimatske promjene utiču i na turizam
Rozić potvrđuje da su posljedice klimatskih promjena već vidljive u svakodnevnom radu Parka, što potvrđuju i hidrološki podaci nadležnih institucija za upravljanje vodama na vodnom području Jadranskog mora. Promjene se, kako kaže, očituju kroz smanjenje dostupnih vodenih staništa i pojačano zarastanje.
Osim uticaja na bioraznolikost, niski vodostaji direktno pogađaju i razvoj održivog turizma u Parku. Smanjenje vodenih površina i brojnosti pojedinih vrsta može uticati na kvalitet doživljaja posjetilaca i atraktivnost Hutova blata kao jedne od najvažnijih turističkih destinacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Kako bi ublažio negativne posljedice, Park kontinuirano provodi monitoring stanja staništa, učestvuje u naučnim istraživanjima te realizuje nacionalne i međunarodne projekte usmjerene na očuvanje i obnovu močvarnih staništa.
Rješenje na nivou cijelog sliva Neretve
Govoreći o dugoročnim rješenjima, direktorica ističe potrebu za integrisanim upravljanjem vodama na nivou cijelog sliva Neretve, uz oslanjanje na stručne i naučne spoznaje prilikom donošenja odluka.
U krškim područjima svaka promjena vodnog režima može imati posljedice daleko od mjesta na kojem nastaje zbog složenih podzemnih hidroloških veza, istaknula je Rozić.
Naglašava da Hutovo blato nije značajno samo kao stanište brojnih vrsta, već predstavlja i prirodno retenzijsko područje koje ublažava posljedice poplava i suša, prečišćava vodu i skladišti ugljik, čime doprinosi ublažavanju klimatskih promjena.
Rozić zaključuje da je neophodno dodatno ojačati saradnju između institucija nadležnih za upravljanje vodama, zaštitu prirode i naučne zajednice, kako bi odluke bile zasnovane na struci i doprinijele dugoročnom očuvanju ovog jedinstvenog ekosistema.
