Vijesti

Udruženje Osmica traži da sarajevska konferencija o zločinima nad djecom obuhvati stradanje sve djece u BiH

Nakon međunarodne konferencije u Sarajevu o zločinima nad djecom u ratu, udruženje Osmica upozorava da program nije jasno pokazao kako je obrađeno stradanje hrvatske djece u Srednjoj Bosni, te poziva na transparentnost istraživanja.

Podijeli:
Udruženje Osmica traži da sarajevska konferencija o zločinima nad djecom obuhvati stradanje sve djece u BiH
Udruženje Osmica traži da sarajevska konferencija o zločinima nad djecom obuhvati stradanje sve djece u BiH

Nakon međunarodne naučne konferencije "Zločini nad djecom u Republici Bosni i Hercegovini 1992.-1995.", održane 20. novembra u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, oglasilo se udruženje Osmica. Oni upozoravaju da iz objavljenog programa skupa nije jasno vidljivo na koji je način obrađeno stradanje hrvatske djece, posebno u Srednjoj Bosni.

Konferenciju je organizovao Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, a okupila je 24 naučnika i istraživača, kao i osobe koje su kao djeca preživjele ratne zločine. Poruka učesnika bila je da zločini nad djecom ne smiju ostati zaboravljeni i da svaku žrtvu treba sistematski dokumentovati.

Zahtjev za transparentnošću istraživanja

Iz udruženja Osmica navode da širok naslov konferencije obavezuje organizatore na jasnu metodologiju i uključivanje iskustava svih zajednica koje su tokom rata izgubile djecu. U saopštenju se ističe da ovo nije rasprava o tome čija je bol veća, već pitanje može li se skup koji u naslovu obuhvata cijelu Bosnu i Hercegovinu predstaviti kao potpun pregled ako u programu nije jasno naznačeno kako je obrađeno stradanje hrvatske djece u mjestima poput Viteza, Busovače, Kiseljaka i Novog Travnika.

"Kad djeca postanu tema, istina ne smije biti selektivna", poručuju iz udruženja Osmica.

Program konferencije sadržao je 24 izlaganja raspoređena u pet panela, sa temama koje obuhvataju djecu pod snajperskom vatrom u Sarajevu i Mostaru, djecu Prijedora, te stradanja u Srebrenici, Goraždu, Zvorniku i Višegradu. Udruženje ističe da ove teme ne treba dovoditi u pitanje, ali da detaljan raspored ne pokazuje poseban rad posvećen hrvatskim civilnim žrtvama u Srednjoj Bosni.

Ahmići nisu cijela Srednja Bosna

U reakciji se posebno naglašava da zločin u Ahmićima mora ostati predmet naučnog istraživanja i da žrtve tog zločina ne smiju biti zaboravljene. Međutim, udruženje upozorava da se istorija Srednje Bosne ne može svesti samo na jedno stratište, podsjećajući na stradanja u mjestima poput Osmice, Buhinih Kuća i drugih lokaliteta gdje je stradalo hrvatsko stanovništvo.

U saopštenju se naglašava da istraživanje jednog zločina ne smije značiti prešućivanje drugog, te da društvo koje želi razumjeti prošlost mora biti sposobno govoriti o stradanju svih naroda, bez izjednačavanja različitih događaja, ali i bez zanemarivanja onih koji nisu dovoljno istraženi.

Poziv na jasne naučne kriterijume

Udruženje Osmica traži od organizatora konferencije da jasno objasne prema kojim su kriterijumima birani lokaliteti, istraživači i teme, te da li su kontaktirana udruženja koja raspolažu dokumentacijom o stradanju hrvatske djece. Oni ističu da akademska zajednica mora biti prostor provjere izvora i kritičkog mišljenja, a ne mjesto gdje se samo potvrđuju unaprijed oblikovani zaključci.

Posebno se osvrću na najavljeno izlaganje koje poredi stradanje u Bosni i Hercegovini sa savremenim sukobom u Gazi, ocjenjujući da svaka naučna usporedba mora imati jasnu metodologiju kako ne bi složenost konteksta bila svedena na političku poruku. Udruženje zaključuje da pravo na sjećanje i dostojanstvo pripada svakoj porodici koja je izgubila dijete u ratu, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtve.

Povezane vijesti