Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i pravosnažno osuđeni ratni zločinac, preminuo je u 85. godini tokom hospitalizacije u Hagu, Nizozemska. Smrt je potvrdio Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, pravni nasljednik Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Prema saopćenju institucije, medicinski službenik pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija odmah je obaviješten o Mladićevoj smrti, nakon čega su nizozemske vlasti pokrenule standardne procedure i istražne radnje propisane nacionalnim zakonom. Sud u Hagu izdao je naredbu za potpunu istragu okolnosti u kojima je Mladić preminuo.
Pravna pozadina osude za genocid
Mladić je 2021. godine pred Rezidualnim mehanizmom pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te mu je izrečena doživotna kazna zatvora. Riječ je o prvom pravosnažno presuđenom genocidu u Evropi nakon holokausta.
Institut za istraživanje genocida Kanada naveo je da Mladićevo ime ostaje trajno zapisano u historiji kao ime jednog od najtežih ratnih zločinaca svijeta, čija je komandna i individualna odgovornost za najteže zločine pravosnažno utvrđena pred međunarodnim sudom.
To nisu političke kvalifikacije niti stvar historijskog tumačenja. To su činjenice utvrđene pred međunarodnim sudom.
Reakcije zvaničnika iz Bosne i Hercegovine
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak istakao je da je Mladić umro kao pravosnažno osuđeni ratni zločinac i da njegova smrt ne mijenja nijednu presudu, ne briše nijednu masovnu grobnicu i ne vraća nijednu žrtvu.
Ratko Mladić je mrtav, a Bosna i Hercegovina je živa. Preživjela je njega, preživjela je njegovu vojsku i zločinačku ideologiju kojoj je služio.
Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija naglasio je da je Mladić do kraja života ostao iza rešetaka uprkos brojnim diplomatskim pritiscima za njegovo puštanje na slobodu tokom posljednjih godina. Prema njegovim riječima, najveća podrška zahtjevima za Mladićevo puštanje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija dolazila je iz Moskve.
Aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, poručila je da se Mladićevom smrću ne zatvara poglavlje ratova devedesetih. Podsjetila je na obim materijala razmatranog tokom 530 dana suđenja, koji uključuje oko dvije hiljade presuđenih činjenica i desetine hiljada dokaznih predmeta.
Pogled bivšeg tužioca Haškog tribunala
Britanski historičar i bivši glavni tužilac Haškog tribunala Geoffrey Nice ocijenio je da je Mladić možda sa sobom u grob odnio važne informacije koje bi stanovnici Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjaci, zaslužili čuti. Kao jedno od ključnih otvorenih pitanja naveo je način na koji je Mladić, uoči jula 1995. godine, znao da neće doći do intervencije zapadnih sila prilikom pada Srebrenice.
- Mladić je 2011. godine uhapšen i prebačen u Haški tribunal.
- Presuda za genocid u Srebrenici potvrđena je 2021. godine.
- Sud u Hagu naredio je istragu okolnosti njegove smrti.
Predstavnici udruženja žrtava i organizacija poput Majki Srebrenice ranije su više puta upozoravali na pokušaje da se Mladić pusti na slobodu radi liječenja, ističući da takvi zahtjevi predstavljaju dodatnu bol za porodice žrtava genocida.
