Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je podnio Željko Komšić, a koji se odnosio na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u entitetskim ustavima. Odluka je donesena na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. novembra, saopćeno je iz ove institucije.
Sud je ocijenio da odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske kojima je uređena zaštita vitalnog nacionalnog interesa nisu diskriminirajuće, iako pripadnici kategorije Ostalih nemaju mogućnost korištenja ovog mehanizma u Domu naroda i Vijeću naroda.
Komšićev zahtjev i navodi o diskriminaciji
Komšić je zahtjev podnio dok je obavljao dužnost člana Predsjedništva BiH. U zahtjevu je ukazao na diskriminaciju pripadnika Ostalih, koji nemaju pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Osporio je i preširoko definirane popise vitalnih interesa, kao i različito uređenje zakonodavnog postupka u oba entiteta.
Ustavni sud je, međutim, zaključio da su osporeni amandmani na ustave Federacije BiH i Republike Srpske usklađeni s Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim konvencijama.
Mehanizam zaštite, a ne individualno pravo
U obrazloženju odluke navedeno je da zaštita vitalnog nacionalnog interesa ne predstavlja individualno pravo pojedinca, već mehanizam čija je svrha sprječavanje dominacije jedne zajednice nad drugom, usko povezan s pozicijom konstitutivnih naroda.
Zaštita vitalnog nacionalnog interesa predstavlja mehanizam za sprječavanje dominacije jedne zajednice nad drugom.
Sud je utvrdio da se ovaj mehanizam ponekad može koristiti i u pitanjima koja očigledno ne spadaju u kategoriju vitalnog nacionalnog interesa. Ipak, prema ocjeni Suda, mogućnost zloupotrebe, uz nadzor entitetskih ustavnih sudova, ne znači da je sam institut suprotan vladavini prava.
Govoreći o razlikama između entiteta, Sud je istaknuo da konstitutivni narodi imaju mogućnost korištenja ovog mehanizma i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Činjenica da u Federaciji svaki zakon mora dobiti podršku Doma naroda, dok to nije slučaj u Republici Srpskoj, prema stavu Suda, ne podrazumijeva različit nivo zaštite.
Ustavni sud je naglasio da je na ustavotvorcu da, ukoliko nakon više od 30 godina od rata smatra kako postojeći sistem više ne odgovara potrebama, pristupi njegovoj izmjeni, dodajući da takva odluka nije u nadležnosti Ustavnog suda.
Povreda prava na pravično suđenje u drugom predmetu
U predmetu AP-4497/24, Ustavni sud BiH utvrdio je povredu prava na pravično suđenje. Razlog je odluka Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je kao posljednja sudska instanca u predmetu s istom činjeničnom i pravnom osnovom donio potpuno drugačiju odluku od prethodnih, a da za to nije ponudio objektivno i razumno obrazloženje.
- Podnositeljima žalbe nije bio dostupan učinkovit mehanizam za ujednačavanje sudske prakse
- Sve odluke bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva u roku od mjesec dana
- Odluke će potom biti objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH




