Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu, izrazila je razočaranje činjenicom da Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju o proširenju nije u dovoljnoj mjeri prepoznala složenu političku i ustavnu realnost Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, toj zemlji ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška.
Zovko je svoje stavove iznijela tokom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), nakon što je povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu. Posebno je problematizirala pristup prema BiH, a naročito način na koji je u izvještaju tretirano pitanje statusa Ureda visokog predstavnika (OHR).
Kritika kriterija Evropske komisije
Zovko je upozorila da se pritom ne uzima dovoljno u obzir složeno ustavno uređenje BiH, kao ni uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi administracije ove zemlje. Posebno je kritikovala način na koji Evropska komisija vrednuje reforme, postavljajući pitanje zašto se reforma Ustavnog suda tretira na istom nivou kao tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Upozorila je i na tehničke zahtjeve zbog kojih je, kako navodi, blokirano 400 miliona eura namijenjenih jednoj poslijeratnoj zemlji.
Doista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 miliona eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine, upitala je Zovko tokom rasprave.
Poziv na razumijevanje ustavnog uređenja
U izjavi nakon sastanka, Zovko je ponovila stav da Evropska komisija nije dovoljno uvažila specifičnosti Bosne i Hercegovine.
Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, nema ni održivog napretka na evropskom putu, poručila je Zovko.
Pozdravila je činjenicu da je u izvještaju prepoznata potreba reforme izbornog zakonodavstva, u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH, ali je upozorila da je izostao konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora. Dodala je i da je povjerenica Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da tek treba vidjeti šta će on konkretno podrazumijevati.
Osvrt na Crnu Goru i poruka o proširenju
Zovko se osvrnula i na situaciju u Crnoj Gori, pozdravivši ambiciozni plan završetka pristupnih pregovora do decembra. Ipak, upozorila je da šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore i dalje čeka rješenje, naglasivši da njihovo rješavanje mora biti sastavni dio napretka Crne Gore prema Evropskoj uniji, posebno u okviru poglavlja 23 i 31.
- Reforma Ustavnog suda BiH tretirana je kao prioritet jednak tehničkim zahtjevima
- Blokirano je 400 miliona eura namijenjenih BiH
- Crna Gora planira završiti pregovore do decembra, uz šest otvorenih pitanja sa Hrvatskom
Na kraju je poručila da proširenje predstavlja najvažniji vanjskopolitički instrument Evropske unije, zbog čega mora biti vjerodostojno, pravedno i realistično.
Ne smijemo stvarati nova razočaranja u jugoistočnoj Evropi, nego ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje obaveza, zaključila je Zovko.
