Cijena zlata bilježi kontinuirani rast posljednjih godina, a prema procjenama ekonomista Deutsche Banke, taj bi trend mogao potrajati sve do 2031. godine, kada bi vrijednost plemenitog metala mogla dosegnuti čak 8.000 američkih dolara po unci. To bi značilo udvostručenje trenutne cijene, koja se od 2020. godine povećala sa 1.585 na više od 4.500 dolara po unci.
Prema analizi objavljenoj krajem aprila, glavni pokretač ovog trenda su centralne banke širom svijeta, koje kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve. Među najvećim kupcima ističu se Kina, Rusija, Indija i Turska, kao i centralne banke tržišta u razvoju.
Novi faktor na tržištu: kriptovalute
Frank Schallenberger iz Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) navodi da su ključni razlozi za rast cijene zlata očekivanja o smanjenju kamatnih stopa, slabljenje američkog dolara, te snažna potražnja centralnih banaka i pojedinaca za zlatnicima i polugama.
Zanimljivo je da se na tržištu pojavio i novi igrač, kriptovalute, koje prema Schallenbergeru sve više postaju važna kategorija potražnje jer doprinose diverzifikaciji imovine, uključujući i kupovinu zlata.
Michael Hsueh, analitičar za plemenite metale u Deutsche Bank Researchu, ističe razliku između stabilne potražnje centralnih banaka i promjenjive potražnje privatnih investitora poput kupaca nakita. Prema njegovim riječima, upravo je stabilna potražnja centralnih banaka bila ključni faktor snage tržišta zlata u periodu od 2021. do 2025. godine.
Zlato kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima
Thomas Kulp, analitičar u istraživačkom odjelu DZ BANK-a, naglašava da je glavni pokretač rasta cijene zlata posljednjih godina bilo gomilanje geopolitičkih neizvjesnosti.
Zlato jest i ostaje krajnje sigurno utočište. U nesigurnim vremenima ili tijekom kriza plemeniti metal je u pravilu vrlo tražen.
Kulp ipak upozorava da ovo ne znači da cijena zlata ne može biti podložna velikim oscilacijama, te da investitori to trebaju uzeti u obzir prilikom raspodjele svoje imovine.
Schallenberger je skeptičan prema prognozama o udvostručenju cijene, navodeći da su i kupnja zlatnih ETC-ova i povećanje rezervi centralnih banaka trenutno izgubili dio zamaha. Ipak, smatra da ulaganje pet do deset posto portfelja u zlato može biti korisno za smanjenje kolebljivosti vrijednosti ukupne imovine.
Različita mišljenja o budućim kretanjima
Analitičari se ne slažu u potpunosti oko budućih kretanja cijene zlata. Dok Hsueh ostaje pri prognozi o dostizanju 8.000 dolara po unci, povezujući to sa povratkom geopolitičke nesigurnosti karakteristične za period prije završetka Hladnog rata, Kulp je umjereniji.
- Kulp očekuje da će cijena zlata u narednih dvanaest mjeseci dosegnuti nivo od 5.000 dolara
- Hsueh predviđa mogući rast do 8.000 dolara po unci do 2031. godine
- Schallenberger smatra da trenutno ne postoje dovoljno snažni pokretači za takav rast
Bez obzira na razlike u procjenama, svi analitičari se slažu da zlato ostaje značajno sredstvo za diverzifikaciju portfelja i zaštitu od inflacije, posebno u vremenima geopolitičke nestabilnosti.
