Vlasti u Federaciji BiH trebale bi uskoro potpisati ugovor s američkom kompanijom AAFS Infrastructure and Energy za izgradnju plinovoda kojim bi se Bosna i Hercegovina spojila na regionalni plinski sistem. Ovo je potvrdio Vedran Lakić, federalni ministar energetike, industrije i rudarstva, gostujući na Televiziji Federacije BiH.
Prema njegovim riječima, izrada sporazuma koji sadrži više stotina članova je pri samom kraju.
Trenutačno smo pred njegovim zaključenjem, rekao je ministar Lakić.
Šta je Južna plinska interkonekcija
Projekat Južne plinske interkonekcije spada među najveće energetske projekte u Bosni i Hercegovini. Njegovom realizacijom bi se zemlja povezala s hrvatskim plinskim sistemom, čime bi dobila pristup ukapljenom prirodnom plinu koji stiže preko LNG terminala na Krku. Na ovaj način bi BiH prestala biti zavisna o snabdijevanju plinom iz Rusije.
Ugovor se planira sklopiti na period od najmanje 30 godina, pa ministar Lakić naglašava da vlasti pažljivo razmatraju svaki detalj kako sporazum ne bi štetio interesima Federacije BiH.
Promjena investitora i američka kompanija
Parlament Federacije BiH je u aprilu izmijenio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je kao novi investitor projekta određena kompanija AAFS Infrastructure and Energy, umjesto javnog preduzeća Bh. Gas. Na ovoj promjeni je insistirala stranka HDZ BiH.
AAFS je američka firma čiji su predstavnici blisko povezani s političkim krugovima predsjednika Donalda Trumpa. Među vodećim ljudima projekta nalaze se Joseph Flynn i Jesse Binnall. Binnall je ranije bio advokat koji je zastupao Trumpa u sporovima vezanim za izbore 2020. godine, dok je Flynn brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Dodatna ulaganja i međudržavni sporazum
Krajem aprila su Hrvatska i BiH u Dubrovniku potpisale međudržavni sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji, kojim je predviđeno da BiH dobije pristup hrvatskoj plinskoj mreži i LNG terminalu na Krku.
Osim ulaganja u plinsku infrastrukturu, kompanija AAFS je vlastima Federacije BiH iskazala interes i za:
- Gradnju plinskih elektrana na području Mostara, Kaknja i Tuzle
- Modernizaciju međunarodnog aerodroma u Sarajevu
- Modernizaciju međunarodnog aerodroma u Mostaru
Ranije predstavljeni planovi ukazuju na to da bi ovaj projekat, ukoliko bude realizovan u punom obimu, mogao značajno unaprijediti energetsku infrastrukturu Federacije BiH i smanjiti njenu zavisnost od ruskog plina.
