Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku i upozorio da politike koje su devedesetih dovele do genocida nad Bošnjacima i danas predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti zemlje. U svom govoru posebno je oštro kritikovao rukovodstvo Srbije zbog odnosa prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, te upozorio na aktivnosti vlasti Republike Srpske koje, prema njegovim riječima, vode ka stvaranju pretpostavki za secesiju entiteta.
Obraćajući se na Generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, Bećirović je podsjetio da je Bosna i Hercegovina u periodu od 1992. do 1995. godine bila izložena agresiji, udruženim zločinačkim poduhvatima i genocidu nad Bošnjacima. Naglasio je da nakon rata takozvane destruktivne snage pokušavaju blokadama zaustaviti evropski put zemlje.
Naš put ka modernoj evropskoj državi usporavaju, ali ga ne mogu zaustaviti.
Veličanje Mladića kao anticivilizacijski čin
Značajan dio obraćanja Bećirović je posvetio genocidu u Srebrenici, podsjetivši da je Generalna skupština UN-a u maju 2024. godine usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, ocijenivši je „visoko moralnim i civilizacijskim činom“.
Potom je uputio direktnu kritiku rukovodstvu Srbije zbog institucionalnog odnosa prema Mladiću.
Posebno je opasno da rukovodstvo Republike Srbije glorificira pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već pravosnažno presuđeni ratni zločinac.
Dodao je da takvo postupanje predstavlja poistovjećivanje državnog vrha Srbije s jednim od najgorih zločinaca u evropskoj historiji, te pozvao UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere da preduzmu konkretne korake prema onima koji veličaju osuđene ratne zločince.
Upozorenje na politiku vlasti Republike Srpske
Bećirović je upozorio da aktuelno rukovodstvo entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije. Posebno je istakao pritiske na zaposlenike Memorijalnog centra Srebrenica, navodeći da su izloženi nedopustivim postupanjima policije RS-a.
Kao najozbiljnije upozorenje, naveo je pokušaje rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i stvaranje pretpostavki za secesiju. Prema njegovim riječima, ta strategija se odvija kroz tri pravca:
- slabljenje i ukidanje mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice
- slabljenje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
- pokušaje oduzimanja državne imovine
Globalne krize i poziv na jačanje međunarodnog prava
Osvrćući se na globalne prilike, Bećirović je spomenuo jačanje autoritarnog populizma, rusku agresiju na Ukrajinu, stradanje u Gazi, rat u Zaljevu i krizu u Sudanu, ocijenivši da je svijet propustio adekvatno reagovati na te krize, kao što nije reagovao ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Pozvao je na reafirmaciju Povelje UN-a, jačanje preventivne diplomatije i dosljednu primjenu međunarodnog prava, poručivši da ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države.
Obraćanje je zaključio porukom o kontinuitetu bosanske državnosti.
Bosna i Hercegovina je nepokoriva država. Ne postoji nijedna mapa jugoistočne Evrope u zadnjih 1.000 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine.
