Olujno nevrijeme koje je pogodilo dijelove Republike Srpske prouzrokovalo je značajnu materijalnu štetu, posebno u poljoprivrednom sektoru. Iako postoji sistem protivgradne zaštite, on nije uspio spriječiti razmjere šteta, što je ponovo otvorilo pitanje pripremljenosti institucija za vremenske nepogode.
Kako je istaknuto, u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji jedinstven i konkretan mehanizam brzog reagovanja na ovakve situacije, već se najčešće pristupa formiranju komisija koje naknadno procjenjuju štetu.
Lokalne zajednice pokreću proces procjene
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potvrdio je da su lokalne zajednice, pogođene nevremenom, već počele formirati komisije čiji je zadatak da utvrde tačan obim nastale štete.
Lokalne zajednice formiraju komisije za procjenu štete u vezi sa nedavnim vremenskim nepogodama, a Vlada će se, na osnovu njihovih izvještaja, opredijeliti da li će i na koji način pomoći oštećenim poljoprivrednicima, poručio je ministar Pašalić.
Na osnovu izvještaja koje će dostaviti ove komisije, Vlada Republike Srpske donijeće odluku o eventualnoj pomoći poljoprivrednim proizvođačima čija su usjevi, voćnjaci ili druga imovina oštećeni u olujnom nevremenu.
Problem sistemskog rješenja i dalje otvoren
Ovaj slučaj još jednom je ukazao na to da Bosna i Hercegovina nema jedinstven, sistemski pristup zaštiti poljoprivrednika od elementarnih nepogoda. Umjesto brzog i koordiniranog djelovanja na nivou države, proces se svodi na formiranje ad hoc komisija na lokalnom nivou, nakon čega slijedi dugotrajno čekanje na odluke nadležnih institucija.
- Komisije za procjenu štete formiraju se na nivou lokalnih zajednica.
- Izvještaji komisija bit će osnova za odluku Vlade RS o pomoći.
- Protivgradna zaštita nije spriječila znatnu materijalnu štetu.
Poljoprivrednici u pogođenim područjima sada čekaju konačne procjene, dok se otvara pitanje da li će postojeći mehanizmi biti dovoljni da nadoknade nastale gubitke prije nego što se pojave nove vremenske nepogode.




