Hrvatski sabor je u srijedu, posljednjeg dana proljetnog zasjedanja, izglasao Rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret (DP). Za usvajanje dokumenta glasalo je 83 zastupnika, troje je bilo suzdržano, dok je samo jedna zastupnica glasala protiv, Dalija Orešković iz stranke DOSiP.
Lijeva oporba nije učestvovala u glasanju, dok su suzdržani bili dvoje zastupnika SDSS-a i predstavnik bošnjačke manjine Armin Hodžić. Rezoluciju su, pored vladajuće većine, podržali i nezavisni zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjever.
Orešković upozorava na opasne poruke
Svoju odluku Orešković je obrazložila u objavi na Facebooku, ističući da zaštita političkih prava Hrvata u BiH treba biti cilj bez prijepora, ali da rezolucija istovremeno šalje poruke koje bi Hrvatskoj mogle nanijeti štetu.
Usvajanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, Hrvatski sabor kreće putem kojim ga Domovinski pokret vodi. Najmanje što mogu učiniti jest glasati protiv.
Ona je posebno naglasila da pozivanje na Herceg-Bosnu i ratne zasluge HVO-a u službenom aktu Sabora zanemaruje činjenicu da ti pojmovi za mnoge nose i drugačija značenja, povezana s ratom, presudama za ratne zločine i politikama koje su doživljene kao teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini.
Kritika revizionizma i poziv na odgovornost
Zastupnica je istakla da ne glasa protiv Hrvata u BiH, nego protiv politike koja, prema njenim riječima, pod krinkom zaštite njihovih prava u zvanične dokumente ugrađuje retoriku Domovinskog pokreta.
Ne zato što sam protiv Hrvata u BiH, nego zato što sam protiv politike koja pod krinkom zaštite njihovih prava u službene dokumente ugrađuje retoriku Domovinskog pokreta, a s time i njihov povijesni revizionizam i simpatiziranje vođa i simbola NDH.
Orešković je dodala da je paradoksalno što su među najglasnijim zagovornicima jednakopravnosti Hrvata u BiH oni koji su porijeklom iz BiH, a u Hrvatskoj su postali dio političke, akademske, poslovne i sportske elite. Prema njenim riječima, političku cijenu njihovih poruka neće platiti oni, nego Hrvati koji žive u BiH.
Zaključila je da pozivanje na ratnu simboliku Hrvate u BiH neće učiniti ravnopravnijima, već će ih dodatno udaljiti od mogućnosti dogovora sa sunarodnjacima i drugim građanima Bosne i Hercegovine.
