Društvene mreže poput Instagrama, TikToka i Facebooka odavno su prestale biti samo prostor za zabavu i komunikaciju. Za veliki broj korisnika one su postale osnovni izvor informisanja, povezivanja i provođenja slobodnog vremena, dok istovremeno raste zabrinutost zbog posljedica prekomjernog korištenja, posebno kod djece i mladih.
Vrijeme koje ljudi provode na ovim platformama uveliko varira. Dok jedni tvrde da im je dovoljno tek nekoliko minuta dnevno, drugi priznaju da satima ostaju prikovani za ekran. Jedan od mladih korisnika je izjavio da skoro svaki dan provede po sedam sati na Instagramu i TikToku, dok drugi kažu da im je dovoljno pola sata.
Telefoni preuzeli ulogu razgovora i knjiga
Sve više korisnika upozorava da su mobilni telefoni zamijenili tradicionalne oblike druženja, razgovora i čitanja. Jedna od sagovornica priznaje da bez društvenih mreža može provesti nekoliko dana, ali dodaje da nije potpuno opsjednuta tim sadržajem.
Sociolog Vladimir Vasić smatra da su društvene mreže i mobilni telefoni postali sastavni dio svakodnevnog funkcionisanja u društvu, te da bi njihovo potpuno zabranjivanje bilo apsurdno.
Branim stav da je apsurdno zabranjivati nešto što je dio našeg svakodnevnog života, ali da se trebaju uvesti i nekakve mjere u smislu da to ne bude jedini izvor zabave, jedini izvor informisanja, jedini izvor funkcionisanja, ističe Vasić.
Sve više zemalja uvodi ograničenja za najmlađe
Zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na djecu i mlade dovela je do konkretnih zakonskih mjera u nekoliko država. Australija je prva zemlja koja je zabranila otvaranje profila na društvenim mrežama osobama mlađim od 16 godina, dok Velika Britanija i Francuska pripremaju slična ograničenja. Na nivou Evropske unije sve ozbiljnije se razmatraju zajednička pravila za zaštitu najmlađih korisnika.
Građani imaju podijeljena mišljenja o tome koliko su društvene mreže korisne, a koliko štetne. Jedan sagovornik je istakao omjer od 60 prema 40 posto u korist negativnih efekata, navodeći manipulacije, prevare i lažne profile kao glavne probleme, uz priznanje da mreže istovremeno olakšavaju plaćanje i pristup informacijama.
Zabrane same po sebi nisu rješenje
Prema mišljenju sociologa Vasića, društvo mora ponuditi stvarnu alternativu digitalnom sadržaju, jer sama zabrana ne rješava problem.
- Potrebno je osigurati uslove za integraciju putem živog programa
- Čovjek je socijalno biće kojem su potrebni stvarni kontakti
- Zabrane bez alternativa ne donose dugoročno rješenje
Vasić naglašava da čovjek traži zajedništvo i integraciju u društvu, te da je ključno obezbijediti uslove za to kroz stvarne, a ne samo virtuelne sadržaje.
Pitanje koje se sve više postavlja nije samo koliko vremena provodimo uz telefon, već kakav trag takav način komunikacije ostavlja na naše odnose i svakodnevni život.
