Vijesti

In memoriam Raif Dizdarević: "Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo ni BiH"

Nakon vijesti da je u 100. godini preminuo Raif Dizdarević, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, podsjećamo na njegove stavove o antifašizmu, raspadu Jugoslavije i sudbini Bosne i Hercegovine iznesene u gostovanju na N1 televiziji 2015. godine.

Podijeli:
In memoriam Raif Dizdarević: "Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo ni BiH"
In memoriam Raif Dizdarević: "Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo ni BiH"

Raif Dizdarević, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, šef savezne skupštine i jugoslovenske diplomatije, preminuo je u 100. godini. Nakon ove vijesti, javnost se iznova prisjeća njegovih misli i stavova koje je decenijama iznosio o historiji, politici i sudbini Bosne i Hercegovine.

Titov partizan i jedan od najznačajnijih svjedoka historije ovih prostora gostovao je 2015. godine u emisiji Pressing na N1 televiziji, gdje je otvoreno govorio o antifašizmu, Miloševiću, Titu, rehabilitaciji ratnih zločinaca i sudbini BiH.

O historijskom revizionizmu i odnosu prema Jugoslaviji

Na početku gostovanja, Dizdarević se osvrnuo na pokušaje iskrivljavanja historijskih činjenica o zajedničkoj državi.

"Bio je cunami neistine, negativnih priča, falsifikovanja istine i činjenica o Jugoslaviji, ali imam utisak kako vrijeme prolazi, u javnosti sazrijeva istina o tom vremenu, kao i interesovanje ljudi da saznaju kako je to izgledalo", rekao je Dizdarević.

Komentarišući bojkot pojedinih svjetskih lidera na paradi povodom 70. godišnjice pobjede nad fašizmom u Moskvi, istakao je da ima negativno mišljenje o takvom postupku, jer se, kako je naglasio, radi o obilježavanju historijskog značaja događaja, a ne o trenutnim političkim sukobima. Otkrio je i da je deceniju ranije lično odbio otići u Rusiju po jubilarnu medalju kada je saznao da putuje i Mirko Šarović, odnosno predstavnik koji se hvalio porijeklom iz četničke porodice.

Rehabilitacija Draže Mihailovića i uloga Josipa Broza Tita

Uoči sudske odluke o rehabilitaciji Draže Mihailovića, Dizdarević je iznio jasne historijske činjenice, podsjećajući na sastanke Tita i Mihailovića iz 1941. godine te na Dražin pakt s Nedićem i Nijemcima.

  • Upozorio je da vraćanje u prošlost i slavljenje negativnih historijskih figura blokira procese pozitivnih promjena u društvu.
  • Kritikovao je tadašnje rukovodstvo Srbije, navodeći da Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić nisu antifašisti.
  • Osvrnuo se i na potez hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je, kako je rekao, krišom posjetila Jasenovac, a javno Bleiburg.
  • Podsjetio je i na postojanje ulica u BiH nazvanih po fašističkim vođama, poput Mile Budaka i Jure Francetića.

Govoreći o ulozi Josipa Broza Tita u očuvanju Bosne i Hercegovine, Dizdarević je istakao da se Tito zalagao za ravnopravan položaj BiH u odnosu na susjedne zemlje koje su pokušavale svojatati njenu teritoriju.

Raspad Jugoslavije, Milošević i ocjene lidera devedesetih

Odgovarajući na pitanje o uzrocima raspada Jugoslavije, Dizdarević je jasno naveo da najveću krivicu nosi nacionalistički vrh Srbije, odakle je krenulo raspaljivanje nacionalizma. Priznao je i da je u to vrijeme podržavao dolazak Slobodana Miloševića na čelo savezne vlade, vjerujući da bi ga takva pozicija natjerala na drugačije ponašanje.

"Milošević je bio čovjek koji je znao vladati. Za predsjednika Centralnog komiteta je došao izdavši najboljeg prijatelja, Ivana Stambolića, koji ga je promovisao za kandidata. Na kraju ga je Milošević i ubio", opisao je Dizdarević.

U kratkoj rubrici emisije dao je i sažete ocjene tri ključna aktera devedesetih godina: za Franju Tuđmana rekao je da je svojim odlukama i separatizmom unio dosta lošeg, Slobodana Miloševića nazvao je

Povezane vijesti