Srbija i Bosna i Hercegovina jedine su države u regionu koje nisu, ili u skorijoj budućnosti neće postati, članice NATO-a. Prema ocjeni sigurnosnih analitičara, upravo ta činjenica čini ih pogodnim tlom za tihi geopolitički sukob između Sjevernoatlantske alijanse i Rusije, pri čemu BiH predstavlja još osjetljiviji slučaj od Srbije.
Podijeljena zemlja, podijeljeni stavovi
Bosna i Hercegovina je gotovo tačno po pola podijeljena između naroda sa suprotstavljenim vanjskopolitičkim opredjeljenjima. Hrvati i Bošnjaci u velikoj većini podržavaju put zemlje ka NATO članstvu, dok se Srbi u BiH, često i odlučnije od zvaničnika u Srbiji, protive bilo kakvom približavanju Alijansi.
Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba javno ističu da slijede kurs Beograda, koji se i dalje formalno deklariše kao vojno neutralan. Međutim, analitičari upozoravaju da je takva neutralnost prije taktički manevar nego stvarna politička pozicija.
Neutralnost vam moraju priznati države u međunarodnim odnosima. Srbija više u isto vrijeme sarađuje s NATO-om, nego BiH koja je opredjeljena da ide ka NATO-u, kaže Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije BiH.
Hadžović dodaje da navodnu neutralnost Srbije treba sagledati u širem kontekstu, jer će proces integracije u Evropsku uniju Srbiju neizbježno usmjeriti prema zajedničkoj vanjskopolitičkoj i sigurnosnoj orijentaciji, s obzirom na to da su gotovo sve članice EU istovremeno i članice NATO-a.
Rusofilija u Republici Srpskoj sve izraženija
Posebno u Republici Srpskoj primjetan je sve snažniji trend približavanja Rusiji, naročito u posljednjih nekoliko mjeseci. Prema pisanjima nekih medija, u tom entitetu se radi i na osnivanju ruske političke stranke, dok je predsjednik RS-a najavio formiranje ruskog humanitarnog centra, po uzoru na sličan centar u Nišu.
Imali smo velike poplave 2014. godine, koje su napravile štetu od dvije milijarde maraka. Tada smo dobijali pomoć iz zapadne Evrope, bili su i Turci ovdje da pomognu i svima smo zahvalni. Zašto bismo odbili Ruse, koji se isto nude da pomognu u eventualnim nepogodama, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
S druge strane, premijerka Vlade Srbije, koju je na tu funkciju postavio predsjednik Aleksandar Vučić, ističe da njena politika nije ni proruska ni proamerička, čime dodatno naglašava balansirajuću vanjsku politiku Beograda.
Nedovršena država kao prostor za sukobe interesa
Prema riječima Hadžovića, činjenica da Bosna i Hercegovina i dalje nije potpuno funkcionalna i konsolidovana država sama po sebi otvara prostor za sukobljavanje različitih vanjskih sila na njenoj teritoriji.
- BiH trenutno ima procentualno veću javnu podršku ulasku u NATO nego što je imala Crna Gora prije nego što je postala punopravna članica Alijanse
- Politički akteri iz Federacije BiH, prema ocjeni analitičara, ne ulažu dovoljno napora u razbijanje predrasuda i izgradnju kvalitetnijih odnosa cijele države s Rusijom
- Etnička podijeljenost oko pitanja NATO integracija ostaje jedan od ključnih faktora nestabilnosti u sigurnosnoj politici zemlje
Analitičari zaključuju da bez jasnije i jedinstvenije vanjskopolitičke orijentacije, BiH će i dalje ostati prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, dok domaći politički akteri nastavljaju koristiti geopolitička pitanja za produbljivanje unutrašnjih podjela.
